Građani Srbije neredovno se hrane, ne unose dovoljno voća i povrća i u zabludi su da je pravilna ishrana skupa. Alarmantni rezultati istraživanja pokazuju da je čak petina stanovništva u Srbiji gojazna, zbog čega su dijabetes i kardiovaskularna oboljenja sve češća pojava.
Peciva, pice, sendviči, pa sve to zalijemo gaziranim pićem. Ova moderna ishrana obiluje praznim kalorijama i mnoštvom štetnih sastojaka i svi smo manje-više svjesni toga.
Pekare i kiosci sa brzom hranom su mjesta gdje đaci najčešće kupuju svoj obrok, a odrasli nerijetko za razne probleme utjehu traže u hrani, što je u uslovima ekonomske krize još izraženije.
Podatak da ribu, voće i povrće najčešće jedu ljudi boljeg materijalnog statusa samo je jedno od objašnjenja gojaznosti.
“Gojaznost je hronična bolest, koja u osnovi ima izmijenjenu funkciju bolesnog masnog tkiva, koja zbog toga izaziva niz posljedica, poput visokog krvnog pritiska, poremećaja regulacije šećera, mnogo češće oboljevanje od pojedinih karcinoma…“, objašnjava nutricionistkinja Jagoda Jorga.
Loše materijalno stanje ili loše navike, svejedno, problem je iz godine u godinu sve veći. Vlada Srbije je usvojila nacionalni program za prevenciju gojaznosti.
Tokom posljednje dvije decenije prevalencija gojaznosti u Evropi trostruko je povećana. Prekomjerna uhranjenost i gojaznost prisutni su kod 20 do 30 odsto djece i adolescenata u zemljama Evrope.
Posebno je zabrinjavajuće to što se broj gojazne djece udvostrčio u odnosu na prije nekoliko godina, te se sada djeca već sa 12-12 godina bore sa dijabetesom.
Leave a Comment
You must be logged in to post a comment.