Bolovi u leđima – sve o uzrocima, simptomima i liječenju

Iako se najčešće povezuju sa osobama u poodmaklim godinama, bolovi u leđima prisutni su kod ljudi svih starosnih grupa i podjednako su česti i kod žena i kod muškaraca. Uz to, prema istraživanjima Svjetske zdravstvene organizacije i čuvene američke Mayo klinike, bol u leđima spada u jedan od najčešćih razloga zbog kojih ljudi odlaze kod doktora.

Stručnjaci smatraju da je svaka osoba koja je izašla iz puberteta barem jednom u životu osjetila neko od stanja koja se klasifikuju kao bol u leđima.

Iako postoje slučajevi kod kojih su bolovi u leđima doveli do nekih blažih oblika invalidideta, kod velike većine pacijenata kućno liječenje i vježbe namijenjene kičmi učiniće dovoljno da se osjećaju bolje.

Preporučujemo: Pain Relief flasteri protiv bola zasnovani na kineskoj biljnoj medicini 

Vrste i faktori rizika za bolove u leđima

Istraživanja su pokazala da gotovo 50% osoba koje osjete bolove u leđima ozdrave u roku od dvije sedmice dok kod 90% njih bol nestaje u periodu od 3 mjeseca. Hirurški zahvati jako su rijedak vid liječenja kod bolova u leđima.

Postoji više raznih medicinskih stanja koji se vezuju za bol u leđima ali ono što je karakteristično za sve njih jeste direktna povezanost sa kičmom ili tkivima koja je okružuju. Razlog ovome je sama priroda kičme i leđa, te njihova uloga u našem tijelu koja podrazumijeva potporu veoma osjetljivoj kičmenoj moždini i nervnim korjenima ali i potpunu mobilnost koja je našem tijelu potrebna za nesmetano kretanje.

Osnovna podjela bolova u leđima podrazumijeva akutnu bol leđa koja je veoma česta pojava kod svih starosnih i polnih grupa te hroničnu bol koja je dosta rjeđa pojava i u nekim slučajevima zahtjeva upotrebu specijalizovanih lijekova ili hirurške zahvate.

Akutna bol javlja se iznenada, često bez prethodnih simptoma i uglavnom traje od nekoliko dana do nekoliko sedmica dok hronična bol ima duži period trajanja, najčešće duže od tri mjeseca.

Neki od najčešćih faktora koji povećavaju rizik da će osobu zahvatiti akutni ili hronični bol u leđima uključuju:

• Duži periodi nepravilnog sjedenja tokom svakog dana
• Gojaznost
• Posao koji svaki dan izaziva veliku količinu stresa
• Trudnoća (bol u leđima česta je pojava kod trudnica)
• Životni stil koji uključuje jako malo kretanja
• Anksioznoist i depresija
• Godine – bolovi u leđima češća su pojava kod starijih osoba
• Pušenje – istraživanja su pokazala da pušači češće osjećaju bol u leđima od nepušača
• Naporno vježbanje, naročito ako se izvodi nepravilno i bez stučnog nadzora
• Naporni i fizički zahtjevni poslovi koji uključuju rad u skučenim porostorima, dosta stajanja ili kretanja, podizanja teškog tereta i slično

Doktori često upozoravaju svoje pacijente da ozbiljnost bolova u leđima ne klasifikuju na osnovu intenziteta boli. Tako na primjer obično istegnuće leđnog mišića, koje uz kućno liječenje nestaje u roku od nekoliko dana, može izazvati veoma intenzivnu bol dok će ozbiljan problem sa nekim od kičmenih diskova djelovati tek kao blaga smetnja, iako zahtjeva daleko ozbiljnije liječenje, ponekad i hirurški zahvat.

U svakom slučaju, bol u leđima ne treba ignorisati, naročito ako se radi o konstantim smetnjama koje vas muče duži vremenski period.

Bol u leđima – simptomi i uzroci

Naša leđa su kompleksan spoj kostiju, mišića, nerva i zglobova pa je u nekim situacijama teško ustanoviti konkretan uzrok bola. U svakom slučaju rijetke su pojave kada je bol u leđima uzrokovan nekim ozbiljnim oštećenjem ili bolešću. Najčešće su u pitanju manja istegnuća, uganuća ili povrede te priklješteni živci.

Uzroci kod blažih slučajeva bolova u leđima

Bolovi u leđima mogu biti uzrokovani iznenada, svakodnevnim aktivnostima kod kuće, na poslu, tokom rekreacije ili drugih aktivnosti u kojim dolazi do određenog naprezanja vaših leđa, a ponekad se bol razvija postepeno tokom dužeg vremenskog perioda.

Neki od najčešćih uzroka blažih oblika bolova u leđima uključuju:

• rad pri kojem je tijelo u neprirodnom položaju duži period
• nepravilno sjedenje za stolom, u vožnji ili pri upravljanju određenim mašinama
• nagle promjene položaja tijela
• pretjerano naprezanje mišića koje se najčešće dešava kod ljudi koji se profesionalno ili amaterski bave sportom
• podizanje ili pomjeranje teških stvari na nepravilan način
• spavaje na lošem madracu
• poremećaj sna

U nekim situacijama se bol osjeti odmah dok se kod određenog broja ljudi posljedice ovih uzroka razvijaju vremenom i u nekim trenutcima dovedu do jakog bola u leđima.

Jedan od najčešćih uzroka bolova u leđima jeste istegnuće mišića koji okružuju našu kičmu. Ova istegnuća mogu se desiti duž čitave kičme ali su najčešća u donjem dijelu leđa. Drugo najčešće mjesto gdje se javljaju istegnuća je korjen vrata.

Bol u leđima ponekad se javlja na prvi pogled bez jasnog uzroka a u većini ovih slučajeva glavni razlog su oslabljenni mišići koji su duži vremenski period bili izloženi većim naporima ili naglim pokretima. Ova pojava je česta kod osoba koji se bave naporim fizičkim poslovima.

Kod trudnica je normalno da osjete bol u leđima jer hormonske promjene i dodatna težina donose dodatni pritisak na kičmu.

Uzroci kod ozbiljnijih slučajeva bola u leđima

Iako dosta rijeđi postoje slučajevi kod kojih je bol u leđima znak nekog ozbiljnijeg problema koji zahtjeva intervenciju ljekara, liječenje lijekovima ili hirurške zahvate. Kod ovakvih slučajeva čest uzrok su strukturalni problemi kičme koji uključuju:

• Napuknut kičmeni disk – između pršljenova u našoj kičmi nalaze se kičmeni diskovi, posebna vrsta hrskavice koja ima ulogu da poboljša usklađenost odnosa između pršljenova i zaštiti nervne strukture. Kod napuknuća ovaj disk može da pritisne nerv i tako dovede do bolova u ležima.
• Oticanje kičmenog diska – slično kao i kod napuknuća, otečen kičmeni disk može vršiti pritisak na nerve i izazvati bol.
• Išijas – jak i prodoran bol koji se kreće od donjeg dijela leđa preko butine ka donjem dijelu noge a izazvan je pritiskom kosti na živac.
• Artritis – pacijenti koji pate od osteoartritisa često osjećaju bolove u zglobovima kukova, nogu i ruku te u donjem dijelu leđa.
• Abnormalno zakrivljenje kičme – ukoliko kod osobe dođe do abnormalnog zakrivljenja kičme velike su šanse da će osjetiti bol u leđima. Primjer je skolioza – zakrivlljenje kičme u stranu.

Pored uzroka koji su izazvani strukturalnim problemima kičme postoje i određena oboljenja koja se između ostalog manifestuju i kroz bolove u leđima. Ova oboljenja uključuju:

• Sindrom Cauda Equina – cauda equine je skup kičmenih nervnih korjena koji se izdiže iz donjeg dijela kičmene moždine. Osobe sa sindromom cauda equina osjećaju tup bol u donjem dijelu leđa i i donjem dijelu stražnjice kao i gubitak osjećaja u stražnjici, genitalijama i bedrima. Ponekad su prisutni i problemi sa probavom i bešikom.
• Rak kičme – tumor lociran na kičmi može da pritišće kičmeni živac i izazove bol u leđima
• Infekcija kičme – ukoliko osoba uz bolove ima povišenu temperaturu i izražen osjećaj topline na vratu moguće je da je uzrok infekcija kičme

Simptomi bolova u leđima

Kao što samo ime ovog stanja kaže, najočitiji simptom je sam bol koji se može manifestovati na više načina. Bol u mišićima, oštar i prodoran bol te bol koji se kreće od leđa prema nogama najčešći su simptomi a uz njih je je često prisutna i ograničen raspon pokreta leđa i otežana fleksibilnost.

Kada su u pitanju blaži oblici bolova u leđima ut opšte simptome koje smo spomenuli, najčešće se javljaju i sledeći:

• konstantno prisutan bol u predjelu uz kičmu
• oštar lokalizovan bol u predjelu vrata, gornjih ili donjih leđa, naročito nakon podizanja tereta ili napornih fizičkih aktivnosti
• hronična bol u srednjem ili donjem dijelu leđa, naročito nakon dužeg perioda konstantnog stajanja ili sjedenja
• nemogućnost uspravnog stajanja bez osjećaja bola ili grčenja mišića

Kod ozbiljnijih oblika bolova u leđima ili oboiljenja koja se manifestuju kroz bol u leđima simptomi samog bola propraćeni su dodatnim teškoćama. Ono što je jako bitno jeste da se ovakvi simptomi ne smiju ignorisati a njihovo liječenje ne bi se smjelo ograničiti samo na kućne tretmane ili lijekove protiv bolova koji se mogu dobiti bez recepta.

Obavezno se javite doktoru ukoliko uz bol u leđima imate i neke od sledećih simptoma:

• Osjećaj utrnulosti, peckanja ili slabosti u predjelu prepona, ruku ili nogu – ovo može biti znak oštećenja kičmene moždine koje zahtjeva hitnu pomoć medicinskih stručnjaka.
• Ukoliko se bol kreće od vrata, čitavom dužinom leđa sve do zadnjeg dijela noge – ovo može biti znak da imate išijas.
• Jačanje intenziteta bola tokom kašljanja, kihanja ili naginjanja prema naprijed – ovo može biti znak diskus hernije pa je ljekarska pomoć neophodna.
• Bol je propraćena visokom temperaturom, peckanjem tokom uriniranja, ili čestom potrebom za uriniranjem – ovo bi mogao biti znak da imate infekciju kičme.
• Ukoliko uz bol imate problem da kontrolišete bešiku ili pražnjenje crijeva neophodno je da se odmah javite svom ljekaru.
• Ako je bol uzrokovana jakim padom ili sličnom povredom postoji mogučnost da ste oštetili kičmu te je bitno da se što prije javite doktoru.
• Ukoliko vam i pored mirovanja bol ne prestaje duži vremenski period
• Ako ste uz bolove u leđima neobjašnjivo izgubili kilograme

Osobama koji imaju više od 50 godina preporučuje se da se jave doktoru ukoliko u ovoj životnoj dobi prvi put počinju da osjećaju bolove u leđima.

Dodatni faktori koji prate bolove u leđima i mogu da podignu uzbunu uključuju istoriju raka u porodici, neželjeni gubitak težine, upotreba steroida ili lijekova koji mogu da oslabe imunitet, bol koji se uglavnom javlja noću, intravenozno konzumiranje narkotika…

Bolovi u gornjem dijelu leđa

Pod gornjim i srednjim dijelom leđa podrazumijeva se predio koji ide od vrata uz kičmu do posljednjeg para rebara. Bol u gornjem i srednjem dijelu leđa dosta je rjeđa pojava nego bolovi u donjem dijelu, ali može da izazove izuzetno jak osjećaj nelagode i bola.

Ovaj dio leđa sastoji se od 12 pršljenova koji su spojeni sa grudnim košem i čine najduži dio gornjeg dijela leđa, od diskova koji se nalaze između svakog pršljena i služe kao štitnik te mišića i ligamenata koji drže kičmu. Razlog zbog kojeg je pojava bolova u gornjem dijelu leđa rijeđa nego u donjem dijelu je činjenica da kosti u ovom dijelu tijela nisu toliko pokretne pa samim tim ni pod stresom kao u donjem.

S druge strane, gornji dio leđa u saradnji sa grudnim košem ima izuzetno važnu ulogu u zaštiti vitalnih organa kao što su srce ili pluća.

Uzroci bolova u gornjem dijelu leđa

Usljed činjenice da je gornji dio leđa slabije pokretan nego donji u ovom predjelu se ne javljaju strukturalni poremećaji kičme kao što su diskus hernija, napuknuća ili oticanje kičmenih diskova ili nestabilnost kičme. Usljed toga, veoma rijetko se dešavaju slučajevi kod kojih će pregled pokazati potrebu za hirurškom intervencijom.

Najčešći uzroci bola u leđima su iznenadne povrede ili udarci te posljedice koje nasatju lošim držanjem leđa tokom dužeg vremenskog perioda. Posljednjih decenija bol u gornjem dijelu leđa česta je pojava kod osoba koje dobar dio radnog dana provode sjedeći za računarom.

Takođe je česta i pojava gdje je uzrok bola u gornjem dijelu leđa izazvan muskularnom iritacijom. Naime, rameni pojas spojen je sa lopaticom jakim mišićima. Onii su podložni stvaranju određene iritacije koja se zove mijofascijalni bol i može biti veoma intenzivan. Ova iritacija se najčešće dešava usljed nedostatka snage ili preopterećenjem koje se dešava pri istegnućima, sportskim povredama, automobilskim nezgodama i slično.

S obzirom da su rebra sa kičmom spojena uz pomoć dva zgloba sa obe strane kičme, moguća je i pojava disfunkcije ovih zglobova koja takođe može izazvati bol u gornjem dijelu leđa.

Ostali, rijeđi uzroci za bolove u donjem dijelu leđa uključuju:

• Frakturu kičme – može biti uzrokaovana jakim povredama ili kod osoba koje pate od osteoporoze kičma može vremenom da oslabi pa do frakture može doći i usljed manjih ozljeda.
• Nepravilan oblik kičme – normalna kičma izgleda pravo kad se gleda s leđa ali kod nekih osoba ona može biti zakrivljena u stranu (skolioza) ili zakrivljena tako da stvara grbu (kifoza) što može izazvati jake bolove u gornjem dijelu leđa.
• Stenoza spinalnog kanala – kičmena moždina prolazi kroz takozvani kičmeni (spinalni) kanal. Stenoza spinalnog kanala dešava se kad dođe do sužavanja kanala što može izazvati pritisak na nerve koji dovodi do bola.
• Degenerativna bolest diska – iako ime tako govori, ovo ustvari nije bolest nego stanje koje predstavlja normalne promjene u kičmenim diskovima do kojih dolazi tokom godina. Ovo trošenje može dovesti do raznih oboljenja koja izazivaju bol u leđima

Simptomi bolova u gornjem dijelu leđa

Simptomi bola u gornjem dijelu leđa uključuju sve oblike, intenzitete i trajanje bola. Tako bol u leđima može da bude tup, oštar ili prodoran. Može da bude lociran na jedno mijesto ili da se prostire širom površinom. Može se javiti iznenada ili se postepeno razvijati, biti konstantan ili se periodično javljati.

Takođe, bol u leđima može se pogoršavati ako radite određene naporne aktivnosti ili ako sjedite na specifičan način.

Postoje i oni simptomi koji mogu značiti da se radi o nekom ozbiljnijem problemu a ne kratkoročnoj boli. Ukoliko uz bol u gornjem dijelu leđa imate i neki od ovih simptoma obavezno se javite ljekaru:

• Slabost ili obamrlost u rukama i nogama
• Peckanje u predjelu ruku, nogu, grudi ili stomaka
• Gubitak kontrole nad radom bešike ili pražnjenjem crijeva

Bolovi u donjem dijelu leđa

Bolovi u donjem dijelu leđa su najčešća vrsta bolova koje doživi 8 od 10 ljudi bar jednom u životu. Ova vrsta bolova se još zove i lumboišijalogija. Naime, bolovi se javljaju u krstima ili duž noge kao posljedica nekog poremećaja kostiju ili mišića. Najčešća podjela po kojoj se klasifikuje bol u donjem dijelu leđa je prema trajanju samog osjećaja bola na:

• akutna: bol koja traje do 6 sedmica;
• sub-hronična: bol koja traje 6 do 12 sedmica;
• hronična: bol koja traje više od 12 sedmica.

Pored ove, postoji još i podjela prema uzroku nastanka bola. Postoji preko 150 različitih vrsta uzoraka. Najčešći su mehanički uzroci koji uzrokuju tzv. mehaničku bol. Ova vrsta boli se javlja u čak  90 posto slučajeva. Od ovih slučajeva, u većini nikad ne bude identifikovan specifičan uzrok.

Sa druge strane, razlikujemo nemehaničku bol koja je posljedica upalnih poremećaja poput spondiloartritisa, različitih infekcija ili tumora.

Tumor na kičmi može pritiskati živac i tako lančano prourokovati bolove u leđima. Različite vrste infekcije kičme prouzrokuju povišenu  tjelesnu temperaturu, pojačano toplo područje na leđima i jake bolove.

Česta je pojava kod žena koje pate od akutne boli u donjem dijelu leđa kao posljedica medicinskih poremećaja koji zahvataju polni organ uključujući ciste jajnika, tumore jajnika, endometriozu ili fibriome materice.

Treća vrsta boli u leđima, klasifikovana prema uzroku, je prenesena bol iz unutrašnjih organa. Bol se javlja najčešće kao posljedica bolesti žuči, kamenca u bubregu, upale bubrega, aneurizme aorte i drugih.

Mehanička bol u leđima

Mehanička bol u leđima nastaje kao posljedica neke povrede, istezanja muskuloskeletnog sistema, hernije diska, pritiskanja korijena živa, degeneracije diska ili preloma kičme.

Leđa su zaista jedan velik i  kompleksan sistem, sačinjen od mnoštva isprepletenih kostiju, mišića, živaca i zglobova. Zato je često jako teško utvrditi izvor boli.

Mehanička bol može biti izazvana našim svakodnevnim aktivnostima na poslu ili kod kuće. Bol može nastati iznenada i biti jak zbog pretjerano napetih mišića ili nastaje postepeno i postepeno postaje sve jači. Mogući uzroci nastanaka su:

• nezgodan položaj tijela tokom dužeg perioda
• podizanje, nošenje ili guranje teških stvari
• nepravilno sjedenje
• nezgodno naglo okretanje tijela
• istezanje mišića
• dugo sjedenje u vožnji bez pravljenja pauze
• loš položaj pri spavanju.

Bol u kičmi se ponekad javlja bez ikakvog konkretnog, vidljivog uzroka. Na primjer, možete se jedno jutro probuditi sa bolom u leđima bez ikakve ideje šta ju je prouzrokovalo.

Jačina boli može varirati od osjetljivosti neke konkretne tačke do široko raširene boli u nekom predjelu donjeg dijela leđa. Najčešće, ljudi ovu vrstu boli u pečetku opisuju kao oštru ili pulsirajuću a kasnije bol postaje “tupa”.

Bol se može pojačavati kako činimo neke pokrete, poput sjedanja, ustajanja ili podizanja noge.  S druge strane, bol se smanjuje kada se umirimo.

Možemo napraviti i podjelu prema području donjeg dijela leđa koje boli. Bolove u gornjem dijelu često nazivamo bolovi u krstima, a bol u donjem dijelu koji se dalje širi prema stražnjici pa dalje niz nogu, nazivamo išijas.

Išijas

Išijas je zapravo poremećaj koji se dešava usljed pucanja prstena diskusa i izbijanja njegovog središnjeg dijela koji počinje da pritišće odgovarajući kičmeni korjen. Iz pritisnutog korjena polaze nervi koji se spuštaju niz noge i granaju u manje živce u nadkoljenici, zatim predjelu koljena, lista, stopala i na kraju prstiju. Tako se i bol širi i spušta prema dole.

Pored bolova, išijas prati i osjećaj “mravinjanja” u nogama (parestezija). Često se dešava da se smanji osjećaj za dodir na palcu noge što ukazuje na to da je riječ o oštećenju diskusa između četvrtog i petog pršljena. Ova pojava se zove parestezija.

Najpouzdaniji znak išijasa je smanjenje ili potpuno odsustvo Ahilovog refleksa (refleks na istezanje mišića koji nastaje udaranjem po tetivi troglavog mišića potkoljenice).  Bolovi se pojačavaju svakim naprezanjem. To ne treba biti neko veliko naprezanje, dovoljan je kašalj, kihanje ili smijeh da se pojača bol. Javlja se probadanje u leđima, često praćeno grčenjem mišića duž kičmenog stuba. Ovo je ustvari odbrambena rekacija na bolne pokrete.

Išijas često karakteriše i nemogućnost stajanja na peti i prstima i trnci u prstima. Ovo je posljedica slabosti mišića palca i stopala

Ko je najviše izložen riziku?

Prvo iskustvo boli u donjem dijelu leđa javlja se pretežno između 20-te i 40-te godine života. Ponovljena bol se javlja kod većine ljudi, i ona je skoro uvijek jača nego prvi put.

Stručnjaci naglašavaju da je bol u kičmi direktno u vezi sa načnom na koji radin naš cijeli lokomotorni sistem koji uključuje kosti, mišiće i ligament, tj. sve elemente u našim leđima koji rade zajedno. Nerjetko se dešava da od povrede i pojave bola u koljenu dođe i do boli u leđima.

Određene stvari koje radimo i način života koji vodimo mogu doprinijeti pojavi problema sa leđima. Neke stvari koje radimo godinama dovode do slabljenja mišića leđa i povećanja rizka od pojave boli. Faktori rizika su mnogobrojni.

Pretjerana gojaznost je jedan od dugoročnih uzroka boli u leđima. Naime, prekomjerna težina vrši pritisak na kičmu i nerve i tako povećava mogućnost od povreda.

Pušači, posebno oni mlađi, češće imaju osjećaj boli u leđima nego oni koji nikad nisu pušili. Finski istraživači su ustanovili povezanost između pušenja i rizika pojave boli u donjem dijelu leđa. Sproveli su 81 studiju širom svijeta koje su uključivale pušače, bivše pušače i osobe koje nikad nisu pušile i došli do zaključka da postoji 31% veći rizik od oboljevanja za pušače. Smatra se da pušenje smanjuje dotok krvi u kičmu.

Trudnice vrlo često trpe bolove u donjem dijelu kičme. Stručnjaci  su utvrdili da 50%-80% trudnica trpe bolove u donjem dijelu leđa. Bolovi se najčešće javljaju između petog i sedmog mjeseca trudnoće. Najčešći faktori rizika za pojavu bolova su postojanje takvih istih u prethodnoj trudnoći, višeplodne trudnoće i starije trudnice.

Bolovi nastaju zbog promjena u držanju tijela i pomjeranju centra gravitacije što uzrokuje istezanje mišića i ligamenata.Bolovi mogu biti visokog intenziteta i dugotrajni te značajno onesposobiti trudnice u obavljanju svakodnevnih aktivnosti.

Dugotrajna upotreba lijekova koji su poznati po tome da slabe kosti, jedan je od faktora rizika za pojavu boli u leđima. Tako npr. jedna od nuspojava dugotrajnog korištenja kortikosteroida može biti pojava osteoporoze koja uzrokuje bolove u leđima.

Često se bolovi u donjem dijelu leđa javljaju kao posljedica depresije i anksioznosti. Ove pojave, iako spadaju u mentalne bolesti, itekako mogu da izazovu fizičke bolove. Istraživanja pokazuju da osobe koje su u depresiji imaju četiri puta veće šanse za pojavu jakog bola u leđima.

Moderan način života koji podrazumijeva dugo sjedenje na poslu, puno vremena provedenog za računarom, u automobilu. Generalno, samo sjedenje povećava pritisak na pršljenove u poređenju sa stajanjem.  Naučnici sa Temple univerziteta sproveli su istraživanje kako korištenje mobilnih telefona utiče na pojavu bolova. Utvrđeno je da kucanje poruka i pretraživanje preko mobilnog telefona utiče na pojavu bolova u leđima i vratu.

Pretjerano sjedenje i manjak fizičke aktivnosti može izazvati bolove, ali isto tako prekomjerno bavljenje fizičkim poslovima i nepravilno bavljenje sportom može izazvati povrede i jake bolove u leđima.

Kako spriječiti pojavu bolova u leđima?

Najbolja prevencija protiv pojave bolova u leđima je održavaje mišića leđa jakima. Ovo ćete vremenom postići uz redovno vježbanje i pravilno držanje u svakom položaju tijela.

Ukoliko vam se često vraćaju bolovi u leđima, pokušajte sa sljedećim savjetima:

• smršajte: višak kilograma je često uzrok pojave bolova u donjm dijelu leđa
• izbjegavajte nagle pokrete koji mogu izazvati istezanje mišića
• pokušajte da se oslobodite stresa ili izbjegavajte da on uopšte nastane
• nosite ravne cipele sa odgovarajućim uloškom i đonom
• redovno vježbajte ali umjereno

Vježbanje kao pravencija

Vježbanje je u isto vrijeme dobar način da spriječite nastajanje bolova al i način da već nastale bolove ublažite. Ukoliko trpite bolove šest sedmica ili duže, svakako se prije zaopočinjanja bilo kakvog programa vježbi konsultujte sa ljekarom.

Vježbanje kao što je redovna šetnja ili plivanje jačaju mišiće koji podupiru vaša leđa i to bez opasnosti da napravite neki nagli, nepavilan pokret koji će izazvati ili pojačati bol.

Aktivnosti kao što su joga ili pilates mogu značajno uticati na ojačavanje mišića leđa. Važno je napomenuti da ove vježbe nikako ne radite bez prisustva i instrukcija kvalifikovanih trenera. U suprotnom nepravilno izvođenje određenih vježbi može poruzrokovati ozbiljne povrede i drastično pogoršati stanje.

Predlažemo nekoliko jednostavnih vježbi koje možete raditi više puta dnevno kod kuće kako biste preduprijedili nastanak bolova:

• kleknite i oslonite se na ruke, kičma neka bude ravna. Dlanovi treba da budu ispod ramena, koljena ispod kukova. Udahnite a potom izdahnite tako da tokom izdisaja uvlačite stomak i savijate leđa prema gore. Ostanite u ovom položaju izvijeni kao mačka nekoliko trenutaka. Potom izdahnite i polako izvijte leđa prema dole, ali podignite glavu. Istegnite mišiće stomaka. Ponavljate ovu vježbu, naizmjenično prelazeći iz jednog položaja u drugi.

• Kleknite i oslonite se na ruke tako da su vam leđa ravna, dok gledate na dole. Udahite i potom simultano ispružite lijevu ruku i desnu nogu i ostanite u tom položaju nekoliko trenutaka. Potom izdahnite i vratite se u prvobitni položaj te pokret ponovite sa suprotnom nogom i rukom i tako naizmjenično.

• Lezite na stomak sa ispruženim rukama. Polako savijajte leđa prema gore. Zadržite se u tom položaju nekoliko trenutaka pa se vratite u prvobitni položaj i radite ponavljanja.

Ukoliko osjetite da se javlja ili pogoršava bol, odmah prestanite sa ovim vježbama.

Pravilno držanje

Način na koji sjedite, stojite ili ležite ima značajan uticaj na vaša leđa. Predlažemo nekoliko načina kako da održavate pravilno držanje:

• Stajanje: stanite pravo sa glavom okrenutnom prema naprijed i pravim leđima. Održavajte balans ravnomjerno raspoređujući težinu na obje noge

• Sjedenje: obavezno sjedite uspavno i obezbijedite podršku za donji dio leđa. Postoje različiti dodaci za stolice i fotelje koji vam mogu omogućiti pravilnu podršku. Vaša koljena i bedra treba da su istoj ravni a stopala da stoje ravno na zemlji. Za ovo koristite odgovarajuće podnožje ukoliko je potrebno. Ukoliko korisitite tastaturu, obratite pažnju da vaše podlaktice stoje horizotalno a da su laktovi pod pravim uglom

• Vožnja: obratite pažnju, kao i kod sjedenja na stolici, da imate odgovarajuću potporu za donji dio leđa. Pravilno postaljeni retrovizori će vam omogućiti da ne morate da se okrećete. Osigurajte da su komandne papučice pod pravim uglom pod vašim nogama. Ukoliko vozite duge relacije, svakako se potrudite da pravite češće pauze kako biste se protegnuli.

• Spavanje: vaš madrac teba biti dovoljnio čvrst kako bi obezbijedio odgovarajuću podršku cijelom tijelu. Najvažnija je podrška za ramena i zadnjicu kako bi se obezbijedilo da kičma stoji ravno.

Podizanje i nošenje

Jedan od  glavnih uzroka povreda i bolova u leđima je nepravilno podizanje i nošenje teških predmeta. Učenje i poštovanje nekih pravila može pomoći u izbjegavanju povreda. Predlažemo sljedeće:

• Razmislite prije nego što nešto pokušate da podignete: koliko je to teško i da li vi to možete? Da li u blizini ima nešto što vam može pomoći u podizanju tereta? Koliko daleko morate da ga nosite?
• Zauzmite pravilnu poziciju: razdvojite stopala, sa jednom nogom blago pomjerenom prema naprijed kako biste zadržali balans. Kada nešto podižete, prebacite teret na noge – blago savijte leđa, koljena i kukove ali nemojte se pognuti. Nemojte ispravljati noge prije podizanja tereta.
• Držite terete blizu vašeg struka koliko je duže moguće
• Izbjegavajte izvijane tijela ili naginjanje u stranu. Ramena bi trebalo da su istoj ravni i u istom pravcu sa vašim kukovima
• Držite glavu uspravno: kada uzmete teret ispravite glavu, gledajte naprijed a ne u teret
• Budite svjesni svojih mogućnosti: postoji razlika između toga šta možete podići i toga šta možete podići na siguran način
• Rasporedite ravnomjerno težinu: ukoliko nosite kese iz kupovine ili putne kofere, pokušajte da rasporedite težinu na obje strane tijela ravnomjerno.

Bolovi u kičmi: Liječenje

Vrste liječenja bola u leđima zavise od toga koliko dugo traje bol i koliko je jaka bol. Na ovaj način možemo razvrstati tretmane u liječenju kratkoročnih i dugoročnih problema sa leđima.

U dosta slučajeva bolovi u leđima su nestanu sami od sebe i uglavnom nije potrebna intervencija doktora ili neko specijalno liječenje. Ukoliko je u pitanju blaža, kratkoročna bol u leđima, uglavnom se primjenjuju određeni kućni tretmani ili lijekovi koji se izdaju bez recepta.Slijedi nekoliko savjeta kako sami da se izborite sa bolom u leđima.

Krećite se

Dugo se vjerovalo da ležanje u krevetu pomaže u oporavku od bolova u leđima. Ustvari, upravo suprotno, dokazano je da se ljudi koji ostanu aktivni mnogo brže oporave.

Ovo zaista može biti teško ispoštovati u početku ukoliko su bolovi zaista jaki, ali pokušajte da se krećete čim osjetite da možete i nastojte da se svakim danom krećete što više, malo po malo.

Možete se kretati prvo malo po kući a onda pokušajte sa dužim šetnjama i vani. Svakako nemojte preduzimati nikakve aktivnosti koje vam zadaju veliki bol. Ne morate čekati da se skroz oporavite pa da se vratite na posao. Povratak na posao može pomoći da se brže vratite svojoj svakodnevnoj rutini i da vam skrene pažnju sa boli.

Tablete protiv bolova u leđima

Paracetamol je lijek koji se najčešće preporučuje i koristi protiv bolova u leđima. Uz njega se, u kombinaciji, često koristi nešto jači lijek protiv bolova kao što je kodein.

S druge strane mnogim ljudima više pomažu nesteroidni antiupalni lijekovi (NSAID). Ovo su lijekovi koji imaju analgetičke, antipiretičke i, u većim dozama, protivupalne osobine. Ublažavaju bolove, simptome groznice i upale. Najpoznatiji među njima su aspirin, ibobrufen i naproksen.

Lijekovi protiv bolova mogu imati dosta nuspojava, mogu izazivati ovisnost ili mogu izazvati neke druge neželjene posljedice u zavisnosti od vaše istorije bolesti. Dugotrajna upotreba NSAID lijekova može negativno uticati na rad bubrega.

Vaš doktor ili apotekar će vam dati najbolju preporuku koje tablete protiv bolova u leđima da uzimate s obzirom na vase stanje. Ukoliko na vas ne djeluju lijekovi koji se mogu kupiti bez recepta, ljekar vam može prepisati nešto jače. Takođe, može preporučiti i kratku terapiju dijazepamom za opuštanje mišiča ukoliko trpite jake grčeve.

Tople i hladne obloge

Mnogim ljudima pomaže toplota. Na primjer, topla kupka ili vruće obloge na bolnim mjestima mogu da ublaže bol. Za ovo može poslužiti flaša napunjena vrućom vodom.

Sa druge strane, hladne obloge na bolnim mjestima, takođe mogu ublažiti bol. U ovu svrhu može poslužiti paketić neke hrane iz zamrzivača koju imate. Nemojte stavljati led diretktno na kožu jer je možete izazvati oštećenja. Kako biste to izbjegli,  najprije zamotajte hladne obloge u neku tkaninu.

Takođe, pomaže ukoliko naizmjenično stavljate tople i hladne obloge.

Budite optimistični

Još jedan savjet je da budete optimistčni. Briga i nervoza mogu samo pogoršati zgrćenost mišića.

Iakao je zaista teško biti veseo i pozitivan kada vas nešto boli, pokušajte. Pozitivan stav i optimizam svakako mogu pomoći da se osjećate bolje.

Promijenite položaj u toku spavanja

Isko je ješko kontrolisati način i poziciju u kojoj spavate tokom cijele noći, pokušajte. Ukoliko spavate sa strane, povucite noge prema gore, prema grudima i stavite jastuk između nogu. Ukoliko salate na leđima, pokušajte da stavite jastuk ispod koljena kako bi zadržali normalnu iskriljenost donjeg dijela leđa.

Liječenje hronične boli u leđima

Ukoliko bol u leđima ne prolazi poslije šest sedmica, u pitanju je hronična bol i trebalo bi da posjetite ljekara. One će vas uputiti koje lijekove da koristite i preporučiti neki od sljedećih tretmana:

• Trening – grupno vježbanje pod nadzorom kvalifikovanog instruktora gdje radite vježbe za istezanje al i za jačanje mišića leđa i poboljšanje držanja
• Fizikalna terapija: koriste se hidroterapija (bazen), krioterapija (liječenje ledom) i elektroterapija (liječenje strujom)
• Masaže koje sprovode fiziterapeuti ili kropraktičari. Masaža poboljšava metabolizam i djeluje protiv bola i grča mišića
• Akupunktura – stimulisanje određenih tačaka na tijelu ublažava bolove
• Antidepresivi takođe mogu pomoći u ublažavanju boli i često se prepisuju u ovim situacijama
• Psiho terapije mogu biti od koristi, jer mogu promijeniti način na koji razmišlate o bolu i doveseti do opuštanja mišića kako ukoliko se oslobodite od brige i nervoze

Operacija

Ukoliko ni jedan od gore navedenih tretmana ne pomaže duže vrijeme, ukoliko i dalje trpite jake bolove zbog kojih ne možete da spavate ili normalno obavljate svakodnevne aktivnosti, operacija je jedino rješenje.

Vrsta operacije koja će vama odgovarati zavisi od vrste bola koji trpite i od njegovog uzroka. Dve vrste operacija koje se najčešće sprovode, uključuju sljedeće:

• disektomija – ukljanja se dio jednog od diskova između pršljenova kako bi se zaustavio pritisak na obližnje živce
• spinalna fuzija – spajaju se dva ili više pršljenova sa dijelom kosti kako bi se stabilizovla kičma i ublažila bol.

Ove procedure mogu pomoći da se ukloi bol prouzrokovana pritisnutim živcem ali nisu uvijek uspješne i bol se može pojaviti ponovo. Kao i svaka operacija, operacija kičme nosi sa sobom ozbiljne rizike komplikacija.

U nekim slučajevima živci blizu kičme mogu da se oštete i prouzrokuju slabost u nogama ili čak neki stepen paralize. Prije nego što se definitivno odlučite na operaciju trebate detaljno sa svojim doktorom utvrditi moguće rezultate i rizike.