Bolesti Medicina

Gripa – osnovne karakteristike i vakcinacija

gripa osnovne karakteristike i vakcinacija

Gripa je virusno respiratorno oboljenje koje se redovno javlja u sezonskim epidemijama u zimskim mjesecima. Ona se prenosi s osobe na osobu kašljanjem i kihanjem, te dodirom ruku. Od gripe mogu oboljeti svi, i mladi i zdravi ljudi.

Gripa se ne bi trebala miješati sa prehladom. Gripa može uzrokovati teške bolesti, a u nekim slučajevima stanje može zahtijevati odlazak u bolnicu ili uzrokovati smrt. Za razliku od prehlade, za potpuni oporavak od gripe može biti potrebno nekoliko sedmica.

Gripa pogađa svaku zemlju u trajanju od 1-2 mjeseca, dok u čitavoj Evropi traje 4 mjeseca. Sporadične infekcije se javljaju i van sezonskog perioda, tj u toplim mjesecima, ali je učestalost obolijevanja izuzetno niska.

Evropska mreža za epidemiološki nadzor i kontrolu zaraznih bolesti, osnovana od strane Evropske unije, objedinjuje izvještaje referentnih laboratorija i izvještaje kliničkog nadzora iz 23 zemlje EU, uključujući Island i Norvešku, prateći influencu na prostoru čitave Evrope.

Svaki ljekar odnosno zdravstvena ustanova je u zakonskoj obavezi da aktivno prati pojavu respiratornih bolesti sa povišenom temperaturom, posebno grupisanje bolesti “sličnih gripi”, težih oblika upale pluća i da prijavi u higijensko-epidemiološku službu nadležnog doma zdravlja.

Sadržaj teksta:

Koji su simptomi?

Ako imate gripu, možete imati:

  • groznicu
  • povišenu temperaturu
  • kašalj
  • hunjvicu
  • bolove u mišićima i zglobovima
  • ekstremni umor
  • glavobolju
  • bol u grlu
  • proljev i povraćanje

Vakcina protiv gripe

Vakcinacija je najefikasniji, najbolji i najjeftiniji način da se zaštitite od neke zarazne bolesti, pa tako i od gripe. Vakcina sadrži mrtve viruse, koji ne mogu izazvati bolest, ali stimulišu nastanak otpornosti.

Vakcina protiv gripe se daje svake godine u ranu jesen kako bi se zaštitilo stanovništvo pod povećanim rizikom od nastanka komplikacija tokom infekcije sa virusom gripe.

Upravo zato, vakcina se posebno preporučuje starijim osobama i osobama starijim od 6 mjeseci sa hroničnim oboljenjima. Svake godine grupa stručnjaka koju formira SZO u februaru revidira sastav vakcine za sljedeću sezonu i daje preporuku preko regulatornih tijela proizvođačima vakcina.

Ko može da dobije vakcinu protiv gripe?

vakcinacija u slucaju gripe

Sve osobe, starije od 6 mjeseci, mogu da dobiju vakcinu protiv gripe. Vakcinacija se preporučuje osobama zaposlenim u službama od javnog značaja:

  • zdravstveni radnici, prosvjeta, šalterski radnici, vojska, policija, javna uprava
  • osobe u kolektivnim smještajima (domovi za stara i nemoćna lica, domovi za lica sa posebnim potrebama i kolektivni smještaji za izbjegla i raseljena lica.
  • Posebno se preporučuje oboljelim od:
  • dijabetesa i drugih metaboličkih oboljenja
  • kardiovaskularnih i plućnih bolesti
  • bolesti bubrega i osobama na hemodijalizi
  • multiple skleroze i mišićne distrofije
  • drugih hroničnih oboljenja
  • osobama koje njeguju malu djecu i hronične bolesnike
  • osobama starijim od 65 godina

Osobe koje se ne bi trebale vaksinisati

Recite svom ljekaru ukoliko imate bilo kakvu tešku (po život opasnu) alergiju, uključujući i jaku alergiju na jaja. Teška alergija na bilo koju komponentu vakcine može biti razlog da se ne vakcinišete. Alergijske reakcije na vakcinu protiv gripe su rijetke.

Osobe koje imaju umjeren ili težak oblik neke zarazne bolesti obično treba da pričekaju dok se ne oporave prije nego što dobiju vakcinu protiv gripe. Ukoliko ste bolesni, razgovarajte sa svojim ljekarom da li da pomjerite termin vakcinacije.

Koje su nuspojave vakcine protiv gripe?

Vakcina, kao i svaki drugi lijek, može izazvati alergijske reakcije ili manje nuspojave kao što su: bolno, crveno ili otečeno mjesto uboda, promuklost, povišena temperatura, glavobolja, zamor.

Ukoliko se pojave ovakvi problemi, oni obično počnu ubrzo nakon vakcinacije i traju 1-2 dana.

Kako zaštititi sebe i druge od gripe?

Primjenom svakodnevnih mjera štitimo sebe i druge:

  • Pokrijte usta kada kašljete ili kišete (ako nemaš maramicu, kihni u podlakticu)
  • Bacite papirnu maramicu nakon svake upotrebe
  • Redovno perite ruke toplom vodom i sapunom
  • Izbjegavajte veće skupove ili bliski kontakt sa drugim osobama
  • Provjetravajte prostorije
  • Vratite se u školu ili na posao tek kada se potpuno oporavite

Leave a Comment