Hormoni u velikoj mjeri utiču na naše zdravlje, pa kada dođe do neravnoteže, javi se niz negativnih posljedica. Kolika je zaista njihova moć, otkriva nam dr Sanja Toljan, specijalista za hormonsko liječenje i autorka knjige “Čudesna moć hormona”, koja nudi i savjete kako da se oni drže pod kontrolom. “Zdravi, vitalni i lijepi samo smo onda kada su naši hormoni u ravnoteži.
Ako nije tako, naše tijelo strašno pati – stalno smo umorni, bez energije, ne možemo bez slatkiša, loše spavamo, debljamo se, muče nas policistični jajnici, slab libido ili erektilna disfunkcija”, priča dr Toljan, a zatim dodaje: “Pod pojmom hormonsko liječenje mislimo na sve postupke koji uravnotežavaju i liječe naše žlijezde.
Osim klasične terapije, hormone možemo uravnotežiti tako što žlijezdama omogućimo normalan rad, dakle, stvorimo im okolinu u kojoj one imaju uslove za optimalno funkcionisanje, prije svega, zdravim životnim navikama. Hormonsko liječenje mnogo je više od uzimanja hormona, kompleksno je i zahtijeva sagledavanje organizma u cjelini.”
Koji su najvažniji hormoni za naše zdravlje i ljepotu?
Danas znamo za oko stotinjak hormona, ali lično mislim da ih ima mnogo više, samo još nisu otkriveni. Koji je najvažniji? Ne znam odgovor. Svi su jednako važni. Nedostatak nekih dovodi do sigurne smrti, kao, recimo, hormona inzulina, kortizola ili štitne žlijezde. Neki pak dovode do lošeg kvaliteta života, kao manjak polnih hormona, hormona rasta, melatonina, oksitocina i slično. Jedno je sigurno, hormoni koji se izlučuju noću regenerišu nas i uljepšavaju, dok nam dnevni hormoni daju snagu i energiju.
Noćni hormoni, a to su melatonin, vazopresin, hormon rasta i oksitocin, zaduženi su za naš svjež izgled. Ti se hormoni izlučuju noću, pod uslovom da spavamo. Ako ne spavamo, njihova koncentracija u krvi, kao i njihov regenerativni efekt, može izostati. Hormon rasta najzahtevniji je hormon i traži da u krevet idemo pre 22 sata, inače se ne luči. To je hormon koji briše bore i, znajući tu činjenicu, mogli bismo mnogo profitirati za svoj svjež i mladalački izgled.
Kako da prepoznamo prve simptomi hormonske neravnoteže?
Rekla bih manjak energije i promjena raspoloženja, to je zajednički imenitelj svih hormonskih poremećaja.
Kako se tačno manifestuje disbalans određenih hormona?
Hormoni imaju mnogo zajedničkih simptoma koji ukazuju na neravnotežu, i nešto malo specifičnih. Za melatonin je karakteristično buđenje noću, nemirne noge i jutarnji umor. Nedostatak hormona rasta vidi se na izboranom licu, suvoj koži, ali i manjku samopouzdanja, depresivnosti, slabom kvalitetu života, osećaju da ste stariji nego što ustvari jeste. Kortizol i DHEA hormoni su nadbubrežne žlijezde i njihovi simptomi su vezani uz stres i reakciju na stres. Slaba tolerancija stresa, nesanica, buđenje noću, glavobolje, promjene na koži, problemi s probavom, želja za slatkim ili slanim, depresivnost, lupanje srca, visoki ili niski krvni pritisak, samo su neki od mnoštva simptoma koje ti hormoni mogu napraviti ako su u neskladu.
Zašto je toliko važno da kortizol bude u ravnoteži?
Kortizol je hormon koji je najopasniji za naše tijelo ako nije dobro uravnotežen i od njega uvek treba početi rješavati hormonske probleme. Neravnoteža polnih hormona estrogena, progesterona i testosterona se kod oba pola pokazuje kao manjak energije, depresivnost, nesanica, iritabilnost, napetost, hipohondrija, zabrinutost, pojava iracionalnih strahova te ubrzavanje degenerativnih bolesti, a kod žena se uz to javljaju i razne nepravilnosti ciklusa, miomi, ciste, izostanak ovulacije, problem s plodnosti.
A insulin?
Insulin je najčešće poremećen modernim stilom života, zbog prehrane koja sadrži previše šećera. Njegov višak dovodi do pojave insulinske rezistencije i šećerne bolesti koja je, kao što se zna, uzrok mnogih bolesti u organizmu, kardiovaskularnih, autoimunih te tumora. Povišeni insulin je opasan jer drastično smanjuje kvalitet života, a manifestuje se blokadom jajnika, testisa, štitne žlezde, jetrenim tegobama, debljanjem, osjećajem težine u telu i „magle u glavi“. Kakav problem u organizmu pravi neravnoteža hormona štitne žlezde?
Hormoni štitnjače, ako ih je malo, izazivaju usporavanje metabolizma i sve posljedice koje idu s tim. Osoba postaje umorna, pasivna, ne uživa u životu, natiče, bleda je, a sve funkcije u tijelu se usporavaju.
I hormon ljubavi itekako utiče na naš život?
Oksitocin ili hormon ljubavi luči se noću. Njegov nedostatak dovodi do problema u socijalnoj dimenziji čoveka, te osobe su asocijalne, retko se smeju, mogu imati problema sa zadržavanjem partnerskih veza, slabo su empatične. Manjak oksitocina može se manifestovati kao problem s porođajem i dojenjem, jer je taj hormon potreban i za započinjanje porođaja, pravilno regulisanje trudova i kasnije za dojenje.
Kako naše hormone možemo ponovo dovesti u red?
Uglavnom pravilnom higijenom spavanja i zdravom ishranom. Za zdrave hormone potrebno je žlijezde regenerisati noću, dakle, potrebno je ići na spavanje najkasnije u 22 sata. Tada počine lučenje noćnih hormona koji su presudni za održavanje zdravlja. Što se tiče hrane za hormone, takva se hrana sastoji uglavnom od povrća, proteina, ulja, masti i orašastih plodova, a sve drugo treba jesti vrlo malo ili potpuno izbaciti iz prehrane. Hormoni vole prirodnu hranu, onu koja se kupuje na pijaci, to je primarna hormonska prehrana, ne vole hranu iz kutija, rafinisanu, konzerviranu.
Na šta još treba obratiti pažnju?
Preporučuje se i uzimanje dodataka ishrani, a hormonska terapija je na zadnjem mjestu, tek kada žlijezda ne radi. Prvo treba tijelo snabdijeti mikronutrijentima koji su potrebni za proizvodnju hormona, a dosta pomaže i uzimanje adaptogenih biljaka za regulisanje te proizvodnje.
Koje su to biljke?
Takvih biljaka nema mnogo. U njih se ubrajaju tri vrste ginsenga, ašvaganda, astragalus, sveti bosiljak, kordiceps, maca, reiši, rodiola, šisandra, šatavari, šilađit, amla, čaga, dan čen, sladić. Ove biljke imaju sposobnost da uravnoteže stresne hormone, daju energiju tijelu, a pritom ne iscrpljuju nadbubrežne žlijezde. Kao što sam rekla, hormonska terapija je na zadnjem mjestu i ako se odlučimo za nju, hormone treba nadoknađivati samo onima koji su identični našim prirodnih hormonima, koji jednako djeluju u našem telu, a to su bioidentični hormoni.
Da li ova terapija nosi određene opasnosti?
Nikako, ovakav pristup je apsolutno prirodan, prati potrebe ljudskog organizma i, usudila bih se reći, jedini je prihvatljiv.
(bliczena.rs)
Leave a Comment
You must be logged in to post a comment.