Poznavanje niskog krvnog pritiska – osnove

Rizik od niskog i visokog krvnog pritiska se povećava sa godinama, dijelom i zbog normalnih promjena koje se dešavaju tokom starenja.

Šta je nizak krvni pritisak?

Hipotenzija je medicinski izraz za nizak krvni pritisak (niži od 90/60).

Visina krvnog pritiska se izražava pomoću dva broja. Prvi od njih, koji je i veći, je mjera sistolnog pritiska ili pritiska u arterijama kada srce kuca i ispunjava ih krvlju. Drugi broj mjeri dijastolni pritisak ili pritisak u arterijama kada srce odmara između otkucaja.

Optimalni krvni pritisak je manji od 120/80 (sistolni/dijastolni). Kod zdravih osoba, nizak krvni pritisak bez ikakvih simptoma obično nije zabrinjavajuće stanje i nije ga potrebno liječiti. Ali, nizak krvni pritisak može biti znak većeg problema – posebno kod starijih osoba – gdje može da prouzrokuje neadekvatan protok krvi do srca, mozga i drugih vitalnih organa.

Hronični nizak krvni pritisak bez simptoma gotovo nikada nije ozbiljno stanje. Ali, zdravstveni problemi mogu nastati kada krvni pritisak naglo padne, a mozak je lišen adekvatnog snabdijevanja krvlju. Ovo može dovesti do vrtoglavice ili ošamućenosti. Nagli pad krvnog pritiska se najčešće javlja kada se osoba diže iz sjedećeg ili ležećeg u stajaći položaj. Ova vrsta niskog krvnog pritiska je poznata pod nazivom posturalna ili ortostatska hipotenzija. Drugi vid niskog krvnog pritiska se može javiti kada osoba duže stoji.

Posturalna hipotenzija se smatra neuspjehom kardiovaskularnog ili nervnog sistema da na odgovarajući način reaguje na iznenadne promjene. Kada ustanete, određen dio krvi se skuplja u donjim ekstremitetima. Neispravljeno, ovakvo stanje će izazvati pad krvnog pritska. Međutim, vaše tijelo to kompenzuje slanjem poruke srcu da brže kuca i krvnim sudovima da se stegnu. To pomijera pad krvnog pritiska. Ako se ovo ne dogodi, ili ako se desi presporo, dolazi do posturalne hipotenzije.

Rizik od niskog i visokog krvnog pritiska se povećava sa godinama, dijelom i zbog normalnih promjena koje se dešavaju tokom starenja. Osim toga, protok krvi do srčanog mišića i mozga opada sa godinama, često kao rezultat stvaranja naslaga u krvnim sudovima. Procjenjuje se da 10% do 20% osoba preko 65 godina ima posturalnu hipotenziju.

Šta uzrokuje nizak krvni pritisak?

Uzrok niskog krvnog pritiska nije uvijek jasan. Može biti povezan sa sledećim:

• Trudnoća
• Hormonalni problemi kao što su smanjeni rad štitnjače (hipotireoza), dijabetes ili nizak nivo šećera u krvi (hipoglikemija)
• Neki lijekovi bez recepta
• Lijekovi koji se prepisuju, kao što su oni za visok krvni pritisak, depresiju ili Parkinsonovu bolest
• Otkazivanje srca
• Aritmija (nenormalni srčani ritam)
• Širenje (dilatacija) krvnih sudova
• Toplotna iscrpljenost ili toplotni udar
• Oboljenje jetre

Šta uzrokuje nagli pad krvnog pritiska?

Nagli padovi krvnog pritiska mogu biti opasni po život. Uzroci ovog tipa hipotenzije uključuju:

• Gubitak krvi usljed krvarenja
• Niska tjelesna temperatura
• Visoka tjelesna temperatura
• Bolest srčanog mišića koja izaziva srčani udar
• Sepsa (ozbiljna infekcija krvi)
• Teška dehidracija nastala usljed povraćanja, proljeva ili groznice
• Reakcije na lijekove ili alkohol
• Ozbiljna alergijska reakcija, poznata i kao anafilaksija

Ko može dobiti posturalnu hipotenziju?

Posturalna hipotenzija, što je naziv za nizak krvni pritisak koji se može javiti kada naglo ustanete, se može javiti kod bilo koga i to iz različitih razloga, od koji neki mogu biti: dehidratacija, nedostatak hrane ili premorenost. Na njenu pojavu mogu uticati i starenje, lijekovi, prehrambeni i psihološki faktori, infekcije i alergije.

Posturalna hipotenzija se najčešće javlja kod osoba koje uzimaju lijekove za kontrolu visokog krvnog pritiska (hipertenzije). Ona može biti povezana i sa trudnoćom, jakim emocijama, otvrdnjavanjem arterija (ateroskleroza) ili dijabetesom. Starije osobe su naročito pogođene, a posebno one koje imaju visok krvni pritisak ili disfunkciju autonomnog nervnog sistema.

Hipotenzija nakon obroka je čest uzrok vrtoglavice. Ovo se zna desiti poslije obilnih obroka koji sadrže veću količinu ugljenih hidrata. Vjeruje se da je uzrok skupljanje krvi u krvnim sudovima želuca i crijeva.

Nekoliko lijekova se obično povezuje sa posturalnom hipotenzijom. Ovi lijekovi se mogu podijeliti u dvije glavne kategorije:

Lijekovi koji se koriste za liječenje povišenog krvnog pritiska, kao što su diuretici, beta – blokatori, blokatori kalcijumovih kanala i inhibitori angiotenzin konvertujućeg enzima
Lijekovi kod kojih se hipotenzija javlja kao nuspojava, uključujući nitrate, lijekove za Parkinsonovu bolest, antipsihotike, neuroleptike, lijekove za anksioznost, sedative i hipnotike te triciklične antidepresive.

Najčešći uzroci prirodnog javljanja posturalne hipotenzije uključuju:

Dehidraciju i gubitak elektrolita, što može biti izazvano usljed proljeva, povraćanja, prekomjernog gubitka krvi tokom menstruacije ili drugih oboljenja
Opadanje regulacije krvnog pritiska koje je povezano sa starenjem, a koje može biti pogoršano od strane pojedinih zdravstvenih stanja ili lijekova.

Neke bolesti mogu izazvati posturalnu hipotenziju. One uključuju:

• Poremećaje centralnog nervnog sistema, kao što su Shy – Dragerov sindrom ili multipla sistemska atrofija
• Probleme sa nervima, kao što su periferna neuropatija ili autonomna neuropatija
• Kardiovaskularne poremećaje
• Alkoholizam
• Prehrambene poremećaje.