Bolesti Medicina

Dijabetes tip 2 – simptomi, dijagnoza i liječenje

dijabetes tip 2

Dijabetes tip 2 smatra se najčešćim tipom dijabetesa,  a ukoliko vam je dijagnostifikovan dijabetes tip 2, to znači da vaše tijelo ne koristi pravilno inzulin te da u vašem krvotoku cirkuliše povišen nivo glukoze. Dijabetes tip 2 je često izazvan nepravilnim životnim stilom, ali se vjerovatnoća za ovu vrstu dijabetesa može povećati i genetikom i godinama.

I dok se kod nekih ljudi nivo šećera u krvi može kontrolisati zdravom ishranom i vježbanjem, kod ostalih je ponekad potrebno uključiti terapiju poput inzulina kako bi se kontrolisao nivo šećera u krvotoku. Bez obzira u koju grupu spadate, danas su vam dostupna sva moguća rješenja kako biste se pravilno izborili protiv ove vrste dijabetesa.

Šta je dijabetes tip 2?

Dijabetes tip 2 je poremećaj u načinu na koji tijelo reguliše i koristi šećer (glukozu) kao gorivo. Ovo dugotrajno (hronično) stanje dovodi do toga da previše glukoze cirkuliše u krvotoku, što dovodi do poremećaja cirkulacije, nervnog i imunološkog sistema.

Kod dijabetesa tip 2 prvenstveno postoje dva poremećaja u organizmu koja dovode do njegove pojave. Gušterača ili ne proizvodi dovoljno inzulina – hormona koji reguliše kretanje šećera u ćelije ili naše ćelije slabo reaguju na inzlin i umanjuju njegovo iskorištavanje u organizmu. Iako još uvijek nije tačno razjašnjeno zbog čega se ovo dešava, smatra se da su gojaznost i sjedilački način života glavni faktori koji doprinose ovom stanju.

Dijabetes tip 2 je najčešći tip dijabetesa. Osobe srednjih godina i starije osobe su najpodložnije ovoj vrsti dijabetesa, ali dijabetes tip 2 takođe pogađa i djecu i tinejdžere posebno one koji pate od gojanzosti.

Simptomi

dijabetes tip 2 simptomi

Simptomi dijabetesa tipa 2 mogu biti toliko blagi da ih i ne primjećujete. Najčešći simptomi dijabetesa tip 2 uključuju:

  • Pojačana žeđ
  • Učestalo mokrenje
  • Zamagljen vid
  • Mrzovoljnost
  • Trnci u rukama i stopalima
  • Osjećaj konstantnog umora
  • Sporo zarastajuče rane
  • Gljivične infekcije koje se stalno vraćaju
  • Osjećaj gladi
  • Gubitak težine

Kako bolest napreduje, simptomi postaju sve izraženiji te mogu uzrokovati i potencijalno opasne komplikacije po zdravlje.

Moguće komplikacije po zdravlje

Za većine ljudi dijabetes tipa 2 se može efikasno držati pod kontrolom. Ukoliko se ne tretira, može oštetiti gotovo sve naše organe i dovesti do ozbiljnih komplikacija, uključujući:

  • Problemi s kožom, poput bakterijskih ili gljivičnih infekcija
  • Oštećenje živaca ili neuropatija, koja može uzrokovati gubitak osjećaja ili utrnulost u ekstremitetima, kao i probavne probleme, poput povraćanja, dijareje i zatvora.
  • Loša cirkulacija u stopalima koja otežava zarastanje rana ili infekcija na stopalima, a takođe može dovesti do gangrene i gubitka stopala ili noge.
  • Oštećenje sluha
  • Oštećenje i prestanak rada bubrega
  • Oštećenje retine oka ili retinopatija i oštećenje oka što može uzrokovati pogoršanje vida, glaukom i katarktu
  • Kardiovaskularne bolesti poput krvnog pritiska, suženja arterija, angine, srčanog i moždanog udara
  • Žene koje pate od dijabetesa imaju rizik od srčanog udara u mlađoj dobi
  • Muškarci sa dijabetesom imaju i do 3 puta veću vjerovatnoću da razviju erektilnu disfunkciju

Faktori rizika za dijabetes tip 2

dijabetes tip 2 faktori rizika

Određeni faktori povećavaju vjerovatnoću za dijabetes tip 2. Iako postoje neki faktori rizika za dijabetes tip 2 koji su van vaše kontrole (kao što su vaše godine ili genetska predispozicija),  vaš stil života vas takođe mogu dovesti u veći rizik od razvoja dijabetesa. Neki od njih uključuju:

  • Predijabetes
  • Bolesti srca i krvnih sudova
  • Visok krvni pritisak (čak i ako se drži pod kontrolom)
  • Nizak HDL (“dobar”) holesterol
  • Visoki trigliceridi
  • Prekomjerna težina ili gojaznost
  • Gestacijski dijabetes dok ste bili trudni
  • Sindrom policističnih jajnika (PCOS)
  • Depresija

Ostali faktori koje povećavaju rizik od dijabetesa odnose se na vaše svakodnevne navike i način života. Tu najčešće spaada:

  • Malo ili nimalo fizičke aktivnosti
  • Pušenje
  • Stres
  • Previše ili premalo spavanja

Dijagnoza

Ukoliko se pronalazite u nekoliko spomenutih simptoma dijabetesa potrebno je da se javite ljekaru kako bi utvrdili da li se zaista radi o dijabetesu tip 2. Dijagnostičko testiranje podrazumijeva jednu od sledećih metoda:

  • Hemoglobin A1C test. Ovaj test mjeri prosječne nivoe glukoze u krvi tokom prethodna 2 ili 3 mjeseca. Ne morate biti gladni prije izvođenja ovog testa , a vaš ljekar će da postavi dijagnozu na osnovu dobijenih rezultata rezultata. Takođe se naziva test glikozilovanog hemoglobina.
  • Test glukoze u plazmi natašte. Ovaj test mjeri količinu glukoze u vašoj plazmi. 8 sati prije prije uzimanja uzorka krvi, ne smijete ništa da jedete.
  • Test tolerancije glukoze. Tokom ovog testa, vaša krv se vadi tri puta: prije, 1 sat poslije i 2 sata nakon što popijete dozu glukoze. Rezultati testa pokazuju koliko dobro se vaše tijelo nosi s glukozom prije i poslije slatke vode.

Ukoliko vam je dijagnostifikovan dijabetes tip 2, vaš ljekar će vam dati adekvatnu terapiju kako bi se spriječilo dalje napredovanje bolesti.

Liječenje i tretman

Za razliku od dijabetesa tip 1, liječenje dijabetesa tip 2 ne podrazumijeva uvijek terapiju inzulinom. Liječenje i tretman uveliko zavisi od toga koliko je bolest napredovala. Tokom svog života, vjerovatno ćete mijenjati terapiju nakon određenog vremenskog perioda. Ponekad lijekovi prestanu djelovati, zbog čega se određen način liječenja mora mijenjati.  U svakom slučaju vaš ljekar će procjeniti terapiju za vaš individualan slučaj.

Liječenje dijabetesa tipa 2 uključuje:

  • Zdrava ishrana
  • Redovno vježbanje
  • Gubitak tjelesne težine
  • Lijekovi za dijabetes ili terapija inzulinom

Ishrana

dijabetes tip 2 ishrana

Suprotno popularnom mišljenju, ne postoji posebna dijeta za dijabetičare. Međutim, važno je da svoju ishranu usredsredite na:

  • Redovan raspored obroka i zdravih užina
  • Manje veličine obroka
  • Više hrane bogate vlaknima, kao što su voće, povrće bez skroba i integralne žitarice
  • Manje rafiniranih žitarica, skrobnog povrća i slatkiša
  • Zdrava ulja kao što je maslinovo ulje
  • Manji unos kalorija

Fizička aktivnost

Fizička aktivnost je od ključnog značaja kada je u pitanju gubitak ili održavanje zdrave tjelesne težine. Fizička aktivnost takođe pomaže u regulaciji nivoa šećera u krvi. Razgovarajte sa svojim ljekarom prije nego što započnete ili promijenite svoj program vježbanja kako biste bili sigurni da su navedene aktivnosti bezbjedne za vas.

  • Aerobik. Odaberite aerobnu vježbu u kojoj najviše uživate, poput hodanja, plivanja, vožnje bicikla ili trčanja. Odrasli bi trebali imati za cilj 30 minuta ili više umjerene aerobne vježbe najmanje tri puta sedmično. Djeca bi trebala praktikovati  sat vremena umjerene do snažne aerobne vježbe dnevno.
  • Ograničite neaktivnost. Prekidanje sa štetnim navikama poput cjelodnevnog sjedenja za kompjuterom, može pomoći u kontroli nivoa šećera u krvi. Odvojite nekoliko minuta za stajanje, šetnju ili laganu aktivnost na svakih 30 minuta.

Gubitak tjelesne težine

Gubitak težine rezultovaće boljom kontrolom nivoa šećera u krvi ali i triglicerida te snižavanjem krvnog pritiska. Ukoliko patite od viška kilograma, osjetićete poboljšanje navedenih parametara nakon što izgubite samo 5% od svoje ukupne tjelesne težine. Što više kilograma izgubite, rezultati će biti izraženiji.

Lijekovi

Ukoliko ne uspijete održavati optimalan nivo šećera u krvi pravilnom ishranom i vježbanje, vaš ljekar vam može propisati terapiju određenim lijekovima ili inzulinsku terapiju. Ranije se terapija inzulinom koristila kao posljednja opcija, ali danas se može prepisati i prije ukoliko se željeni nivo šećera u krvi ne postigne promjenama načina života ili drugim lijekovima.