Izgleda da trening i pravilna ishrana više nisu dovoljni

Nema osobe koja ne zna da je ključ do dobrog zdravlja fizička aktivnost kombinovana sa zdravom prehranom. Neki to rade jer se bolje osjećaju, neki jer je zdrav život stvar trenda, a neki ne poštuju ova “pravila” uopšte. E sad, prema tvrdnjama novinara i antropologa Skota Karnija – to više nije dovoljno.

Njegova najnovija knjiga “What Doesn’t Kill Us: How Freezing Water, Extreme Altitude, and Environmental Conditioning Will Renew Our Lost Evolutionary Strength”, otkriva kako je našem organizmu neophodno da se izloži spoljašnjem stresu, da bi mogao da ostvari svoj puni potencijal – dakle izlaganje visokim i niskim temperaturama je ono što nam treba da bismo poboljšali svoje zdravlje.

Prema Karnijevom mišljenju, sami sebi činimo loše tako što koristimo moderne tehnologije da bi živjeli u komfor zoni – naši preci nisu imali klimatizaciju niti grijanje kako bi se štitili od vremenskih uslova.

“Čovjek je stvoren da se kreće i trči. Sedentaran način života može dovesti do nastanka srčanih bolesti, kancera, dijabetesa – mnogih bolesti koje su čest uzrok smrti u modernom svijetu”, kaže antropolog.

“Kada je reč o anatomiji, moderni ljudi žive na Zemlji već skoro 200.000 godina. To znači da vaš kolega, koji po cijeli dan sjedi za stolom, pod vještačkim svetlom, ima u suštini istu građu kao pećinski ljudi koji su lovili antilope”, kaže Karni.

“Da bi stigli do ove tačke, ljudi su morali da savladaju ogroman niz prepreka. Borili smo se protiv predatora, smrzavali u mećavama, tražili sklonište od kiše, lovili i sakupljali svoju hranu, i nastavljali da dišemo uprkos vrućini koja nas je gušila.

Sve donedavno, nije bilo nijednog trenutka kada je komfor mogao da se uzme “zdravo za gotovo” – uvijek je bilo ravnoteže između truda i uživanja u onome što smo zaslužili. Sve to vrijeme, čovjek je opstajao bez tehnologije i morao da bude jak da opstane”, dodao je. Iako je moderan život sam po sebi olakšan i nosi dosta komfora sa sobom, Karni smatra da to može više da nam šteti, nego bude korisno.

Ekstremni uslovi bi nam pomogli kod anksioznosti

“Bez izazova sa kojim treba da se suočimo, ili prijetnje od koje treba da se sklonimo, ostaćemo bez važne stimulacije. Sagledajmo primjer anksioznosti, koja danas čini jedan od najvećih psihičkih problema sa kojim se susreću ljudi u čitavom svijetu.

Neki istraživači smatraju da se radi o evolutivnoj adaptaciji koja se otrgla kontroli. Anksioznost je možda dio našeg odgovora ‘bori se ili bježi’ (eng. fight or flight), koji nas drži u budnom stanju u opasnim situacijama. Pošto nema stvarne opasnosti, poput predatora i drugih prirodnih prijetnji, ovo stanje možda nas savladava tokom javnog nastupa ili obraćanja drugim ljudima”, kaže.

Karni u svojoj knjizi, u saradnji sa holandskim fitnes stručnjakom Vimom Hofom, iznosi ideju da bi uvođenje izazova u našem okruženju moglo da poboljša naše živote i naše zdravlje.

Hof, poznat po nadimku “Ledeni čovjek”, zastupa metodu fizičke transformacije koja kombinuje izlaganje ekstremnim spoljašnjim uslovima (pretežno niskim temperaturama), sa posebnom tehnikom svjesnog disanja kojom pokušava da uspostavi veću kontrolu nad urođenim neželjenim fizičkim reakcijama. Hof tvrdi da na taj način ne samo da se jača tijelo, već se ljudi brže oporavljaju od bolesti i povreda.

Uprkos tome što je nekoliko nezavisnih studija potvrdilo njegove navode, naučnici još nisu sigurni da li je riječ samo o placebo efektu.

Takođe bi trebalo napomenuti da ono što nije naškodilo Hofu – plivanje u ledenoj vodi – jeste usmrtilo nekoliko ljudi koji su pristupili treningu bez prethodne konsultacije sa ljekarom, i dobre fizičke pripreme za takav tjelesni stres.

Karni zato u svojoj knjizi izričito napominje da bi čitaoci trebalo dobro da budu svjesni potencijalnih negativnih posljedica, odnosno opasnosti koje nosi Hofov ekstremni trening.