Način prenošenja bakterija

“Rezervoari” crijevnih zaraznih bolesti prilikom defekacije ili uriniranja zaprljaju ruke i ako ih ne operu na higijenski ispravan način, neposrednim dodirom mogu prenijeti infekciju na osjetljivu osobu.

Prljave, klicama zagađene ruke imaju ključni značaj u prenošenju uzročnika crijevnih, espiratornih i kožnih zaraznih bolesti. Prenošenje zaraze je moguće i indirektnim kontaktom, koji se ostvaruje putem kontaminiranih predmeta i stvari koje je prethodno koristila bolesna osoba ili kliconoša, što mogu biti maramice, peškiri, odjeća, igračke, pribor za jelo, kvake na vratima, baterije za vodu u toaletima, knjige. Zbog toga je neophodno primjenjivati sljedeće savjete kako bi se spriječilo prenošenje bolesti prljavih ruku:

• Ruke treba prati ne samo prije jela, već i posle korištenja toaleta i u sličnim situacijama. Ako pranje ruku nije odmah izvodljivo, usljed nepostojanja uslova, ne treba dodirivati usta, nos ili oči, kao i predmete preko kojih bi se naknadno zagadili prsti, sve dok se ne operu ruke.
• Pranje ruku tekućom vodom i sapunom je izuzetno važna preventivna mera. Ruke služe kao direktan i indirektan put prenošenja zaraznih bolesti, a njihovim pranjem smanjuje se opasnost da se čovjek zarazi i da zarazu prenese na druge.
• Posuda sa vodom u kojoj je sapun može da sadrži mikroorganizme – uzročnike zaraznih bolesti, pa je stoga neophodno na takvim mjestima koristiti tečni sapun u zatvorenom sistemu.
• Za brisanje ruku ne smije se upotrebljavati zajednički peškir, već se trebaju koristiti papirni ubrusi ili maramice ili sačekati da se ruke osuše.
• Epidemiološki gledano, suvi predmeti su bezbjedniji od vlažnih, metalni od plastičnih ili papirnih (na metalnoj površini zarazne klice kraće opstaju), a oni izloženi suncu su bezbjedniji od onih koji su držani u tami.
• Neophodno je higijenski ispravno postupati sa životnim namirnicama na njihovom putu od uskladištenja, do rukovanja i serviranja.

Jako zagađene predmete potrebno je dezinfikovati dezinfekcionim sredstvom.