Rast svake ćelije u organizmu kontrolišu naši geni. Geni sadrže informacije koje određuju način na koji ćelije rastu i razvijaju se tokom čitavog života. Ovakve informacije su nasljedne, i prenose se generacijski.
Ponekad promjena u rastu ćelija grudnog tkiva, dovodi do njihovog nekontrolisanog rasta što dovodi do nastanka tumora. Ovakve promjene nisu rezultat genetike i dešavaju se uglavnom u starijem dobu.
U svijetu se godišnje registruje oko 250 000 novih slučajeva oboljenih od raka dojke, dok 140 000 izgubi bitku sa ovom bolešću.
Rizik od nastanka raka dojke
Rizik od nastanka raka dojke povećava se sa godinama. Statistički gledano, od raka dojke najčešće oboljevaju žene preko 50 godina. Istorija bolesti raka dojke ili jajnika je takođe važan faktor rizika.Istaživanja pokazuju kako žene koje u porodici imaju osobe oboljele od raka dojke ili jajnika, imaju veću mogućnost da i same u budućnosti obole. Ženama koje u više generacija imaju oboljele od raka, ljekari preporučuju tesiranje na gene koji ukazuju na nasljedne predispozicije za nastanak raka dojke i jajnika.
Šta možete uraditi
Što se ranije otkrije karcinom, veća je vjerovatnoća da će liječenje biti uspješnije. Ukoliko primjetite sljedeće promjene na grudima, odmah se obratite ljekaru:
- Bilo koja promjena u veličini i obliku grudi
- Kvržice na dojci ili predjelu dojke
- Promjene na bradavicama uključujući i curenje
Karcinom dojke u svojoj ranoj fazi ne pokazuje nikakve simptome, zbog čega se ženama starijem dobu mamografija preporučuje na svake dvije godine. Ipak, ukoliko se i pojave neki od simptoma, ne mora nužno značiti da se radi o karcinomu.
