Koje opasnosti za zdravlje krije kućna prašina?

Bez obzira koliko dobro očistili svoj dom, čestice prašine su prisutne i kad nisu vidljive. Ipak, redovno čišćenje smanjiće rizik od zdravstvenih tegoba koje prašina može prouzrokovati.

Prašina se odnosi na različite vrste organskih i neorganskih čestica koje se vremenom nakupljaju u našim domovima. To nisu samo mrtve ćelije kože i grinje, prašina može sadržavati sve vrste spojeva, od kojih se neki čak smatraju toksičnim. U njenom sastavu se mogu naći i bakterije, virusi, komadići insekata i biljaka, vlakna tekstila, polen, teški metali, dlake i perje kućnih ljubimaca, čestice pijeska i zemlje.

Zašto se prašina smatra opasnom?

Čestice prašine mogu dovesti do raznih vrsta tegoba i bolesti, naročito kod djece, starijih osoba ili onih s oslabljenim imunitetom. U organizam se unose udisanjem ili apsorbovanjem kroz kožu. Djeca su posebno osjetljiva zbog navike da diraju sve vrste površina a zatim stavljaju ruke u usta.

Alergije, astma, svrab kože i očiju, curenje iz nosa, problemi sa sinusima, ekcemi i bronhijalne infekcije su najčešći efekti prašine u kući. Simptomi ekcema često se pogoršavaju zbog prašine i mogu se pretvoriti u stanje poznato kao hronični dermatitis.

Jesen i zima su doba kada se broj grinja u domu povećava jer su prozori zatvoreni većinu vremena. U jednom gramu prašine može živjeti i do 500 grinja čiji izmet je glavni uzrok alergije na prašinu.

U nekim slučajevima, one su povezane sa razvojem nosnih polipa. To su male kvržice koje se pojavljuju u nosnoj šupljini i uzrokuju upale u nosu. Iako se ne smatraju ozbiljnim, mogu biti jako neugodni. Grinje takođe mogu značajno uticati na imunitet ako je prisutna dugotrajna izloženost.

Osim ovih očekivanih čestica, istraživanja su pokazala da prašina može sadržavati i neke koje predstavljaju ozbiljniju prijetnju za zdravlje:

TCEP – hemikalija koja se najčešće nalazi u proizvodima za djecu i elektronici.

DEP, DEHP, BBzP i DnBP – različite vrste ftalata koje se nalaze prerađenoj i brzoj hrani. Utiču na razvoj inteligencije i stvaraju respiratorne probleme kod djece.

PFOA i PFOS – hemikalije koje se nalaze u mobitelima, kutijama brze hrane, plastičnim bocama za vodu. Utiču na razvoj, imunitet, probavni i endokrini sistem.

Kako se riješiti prašine?

Prašinu je nemoguće iskorijeniti u potpunosti ali postoji nekoliko načina na koje se može smanjiti njena koncentracija u domu.

Tepisi su glavni izvor čestica prašine, a oni deblji i koji se prostiru od zida do zida su raj za grinje. Najbolje bi bilo da takve tepihe izbacite iz doma, u suprotnom se pobrinite da ih perete vrućom vodom što je češće moguće te ih povremeno odnesete van i otresete prašinu.

Redovno pranje posteljine u toploj vodi, kao i usisavanje zavjesa i namještaja je jedan od načina smanjite količinu prašine. Po mogućnosti koristite usisavač sa hepa filterom jer zaustavlja i najsitnije čestice prašine.

Svi filteri vazduha, kao što su oni u klima uređajma, pećima i pročišćivačima vazduha moraju se čistiti i mijenjati.

Vlažne krpe od mikrovlakana su najbolje za uklanjanje prašine sa različitih površina. Nemojte koristiti praška i suhe krpe jer samo prebacuju prašinu s jedne na drugu površinu.

Kako ne biste unosili prašinu izvana u kuću, ostavljajte obuću van prostorija u kojima boravite.

Ako nemate pročišćivač vazduha, razmislite o njegovoj nabavci jer može značajno poboljšati kvalitet vazduha u kući.