Reumatodni artritis je upalna bolest vezivnog tkiva koja izaziva zapaljenje, ukočenost, otok i bol u i oko zglobova i drugih organa tijela. Obično reumatoidni artritis utiče na ruke i stopala, ali može da obuhvati bilo koji zglob. Reumatoidni artritis je dugotrajno, progresivno, degenerativno i onesposobljavajuće autoimuno oboljenje. Reumatoidni artritis često izaziva umor, frustraciju, depresiju i strah kod oboljelih osoba. Uobičajeni simptomi reumatoidnog artritisa uključuju jake bolove, naročito kada se probudite ujutro ili nakon dužeg sjedenja.
Uzroci reumatoidnog artritisa nisu u potpunosti poznati, ali nasljedni faktor svakako igra jednu od glavnih uloga, a postoje sumnje i da virusne infekcije mogu da izazovu reumatoidni artritis. Kod virusnih infekcija, on se manifestuje tako što organizam više ne prepoznaje omotač zgloba kao vlastito tkivo, već pokušava da suzbije tkivo koje mu djeluje kao strano tkivo.
Artritis je pojednostavljeno rečeno upala zglobova od koje pati veliki broj ljudi. Artritis se vodi kao glavni simptom svih upalnih reumatskih bolesti, a razlikuje se u dva osnovna tipa: osteoartritis (koji dolazi prilikom trošenja i propadanja hrskavice kostiju zglobova) i reumatoidni artritis (bolest hrskavice) koji je i najčešći oblik artritisa.
Artritis označava kompletan niz promjena na zglobovima, koje pri tom uzrokuju trajnu deformaciju zgloba.
Imajte na umu da se ranim prepoznavanjem artritisa i pravilnim liječenjem, ova bolest može da se zaustavi i uspješno kontroliše. Jako je važno da znate razliku između artritisa i artroze. Naime, artroza ili osteoartroza, u većini slučajeva pogađa samo jedan veći zglob. Artroza je progresivna, degenerativna, hronične bolesti koja uglavnom zahvata promjene na hrskavicama zglobova. Dolazi do oštećenja (degeneracije) zglobne hrskavice i promjene oblika zglobnih diojelova tijela (čašice i glavice), što dovodi do deformacije zgloba uz popratnu upale tkiva u neposrednoj blizini zgloba.
Sadržaj teksta:
Simptomi reumatoidnog artritisa
- bol, otok i krutost u više od jednog zgloba
- simetrično ukrštanej zglobova
- deformitet zglobova
- nestabilnost prilikom hodanja
- opšti osećaj lošeg stanja
- gubitak funkcije i pokretljivosti
- gubitak težine
- slabost
- groznica
Reumatoidni artritis kod većine oboljelih počinje postepeno i pokazuje se kroz opšte simptomime kao šti su umor, malaksalosti, gubitka tjelesne težine i lagano povišene temperature. Nakon toga se javljaju jedinstveni simptomi vezani za zglobove: bol, otok i ukočenost. Jutarnja ukočenost zglobova je najkarakterističnija za reumatoidni artritis.
Vlaga i hladnoća pogoršavaju stanje kod artroze, a zatim i nepravilna i neizbalansirana ishrana, poremećaj metabolizma te najvažnije – nedostatak fizičkih aktivnosti. Čak 80% svjetske populacije svih uzrasta pati od bolnih zglobova, pročitajte više ovdje.
Uzroci reumatoidnog artritisa
Pisali smo već da su uzroci i dan danas nepoznati, ali da mnogi oboljeli ljudi imaju genetske faktore koji ih čine više eksponiranim ovoj bolesti. Dakle jedna od teorija je da bakterije ili virus izazivaju reumatoidni artritis kod ljudi koji imaju ovu genetsku osobinu. Naime, antitela imunog sistema napadaju sinovium (glatka unutrašnja obloga koja se nalazi oko zgloba) i kada se todesi, rezultat su bol i upala. Ako se upala ne liječi na vrijeme, može da napadne i uništi hrskavicu – vezivno tkivo koje ublažava krajeve kostiju.
Tetive i ligamenti koji drže spoj zajedno mogu se oslabiti i istegnuti. Zglobovi na kraju gube svoj oblik i konfiguraciju. Šteta može biti veoma ozbiljno po vaše zdravlje.
Faktori rizika
Osobe sa većim faktorom rizika od reumatoidnog artritisa su uglavnom:
- stariji od 60 godina
- žene
- imaju specifične genetske tragove
- nikad nisu rađali
- imaju veću tjelesnu težinu
- pušači
Komplikacije
Ljudi sa reumatoidnim artritisom imaju veći rizik od srčanih bolesti i gojaznosti, a samim tim i dijabetesa, te povišenog krvnog pritiska.
Zglobna oštećenja koja se javljaju kod reumatoidnog artritisa mogu vam otežati obavljanje svakodnevnih aktivnosti. Veoma je česta pojava jakih bolova u nepredvidivim situacijama, što može izazvati dodatan stres i dalje komplikacije u svakodnevici svakog čovjeka. Depresija, anksioznost, stres, teškoće u radu samo su neke od komplikacija sa kojima se svakodnevno bore osobe oboljele od ove bolesti.
Kod osoba sa reumatoidnim artritisom postoji i veći rizik od razvoja ovih oboljenja:
- Sindrom karpalnog tunela: vrsta oštećenja nerva koji potiče od kompresije i iritacije živaca u zglobu. Simptomi uključuju bolnu utrnutost i mršavost prstiju, palca i dijela ruke. Dokazano je da žene sa uskim ručnim zglobom, naročito srednjih godina, imaju veći rizik od nastanka sindroma karpalnog tunela. Karpalni tunel je uski prostor između tetiva kroz koji prolazi živac.
- Upale: mogu uticati na pluća, srce, krvne sudove, oči i druge dijelove tijela.
- Cervikalna mijelopatija (kompresija kičmene moždine): dislokacija zglobova u vratu ili cervikalne kičme može stvoriti pritisak na kičmenu moždinu. Ovo može dovesti do smanjene pokretljivosti i boli prilikom kretanja. Kako se reumatiodni artritis širi, povećava se rizik od cervikalne mielopatije.
- Vaskulitis: upale krvnih sudova mogu ih prouzrokovati slabljenjem, zgušnjavanjem, zadebljenjem ili sužavanjem i ožiljkom. Ovo može uticati na tok krvi u tkivo i na organske funkcije. Sve te promjene ograničavaju protok krvi, što dovodi do oštećenja organa i tkiva.
- Podložnost na infekcije: postoji veći rizik od razvoja prehlade, gripa, upale pluća i drugih bolesti, posebno ako osoba uzima imunosupresivne lekove za regulisanje reumatoidnog artritisa. Ljudi koji su oboljeli od reumatoidnog artritisa treba da budu sigurni da su njihove vakcine funkcionalne.
Dijagnoza reumatoidnog artritisa
U ranim fazama, doktoru može biti teško da dijagnozira reumatoidni artritis jer može podsjećati i na druga oboljenja. Međutim, rana dijagnoza i liječenje su od suštinskog značaja za usporavanje progresije ove bolesti. Preporučuje se dijagnoza i efikasna strategija liječenja koja počinje u roku od 6 mjeseci od pojave simptoma. Doktor će pogledati vaše nalaze i pitati vas koliko dugo imate simptome i koliko su jaki simptomi. Takođe će izvršiti fizičko ispitivanje kako bi provjerio bilo kakvo oticanje, funkcionalno ograničenje ili deformaciju.
Prirodni lijekovi reumatoidnog artritisa
Kod liječenja reumatoidnig artritisa se najviše koristii biološki lijek koji blokira učinke citokina interleukina-6. Kod liječenja ili kontrole oštećenih zglobova radi se na sprječavanju gubitka funkcije, i smanjenju bolova. Cilj liječenja reumatoidnog artritisa je da se postigne remisija bolesti što se najčešće postiže lijekovima, fizikalnom ili radnom terapijom. Ali u nekim slučajevima kada nastupe teške i komplikovane posljedice bolesti, mogu da se koristite i hirurške metode za saniranje nastalih degenerativnih promjena na zglobovima i tetivama. Lijeko koji se koriste u liječenju lakših oblika reumatoidnog artritisa su različite vrste nesteroidnih antireumatika: ibuprofen, naproksen, diklofenak i kortikosteroidi. Samo zapamtite da ovi lijekovi ne utiču na stepen oštećenja zglobova, ponekad mogu dovesti i do neželjenih efekata. Najviše se koriste bazični antireumatski lijekovi, kao što je metotreksat: citostatik koji se koristi jednom sedmično u dozi koja ne smije rezultirati neželjenim efektima karakterističnim za citostatske lijekove.
8 vježbi koje vam mogu pomoći kod reumatoidnog artritisa
1. Stisnite šaku
2. Istezanje prstiju
Olakšajte bolove i poboljšajate opseg kretanja u vašim rukama. Postavite ruke dlanom okrenutim na neku ravnu površinu. Nježno ispravljajte prste ravnomjerno koliko možete bez prisiljavanja vaših zglobova. Držite 30 do 60 sekundi, a zatim ih pustite. Ponovite najmanje četiri puta sa svakom rukom.
3. Stiskanje
Ova vježba može vam olakšati ako imate poteškoće prilikom otvaranja vrata ili držanja stvari. Držite mekanu loptu na dlanu i stisnite je što možete jače. Držite par sekundi i pustite. Ponovite 10 do 15 puta sa svake ruke. Uradite ovu vejžbu dva do tri puta sedmično, ali odmarajte ruke bar 48 sati između vježbi. Nemojte raditi ovu vežbu ako imate oštećen palac.
4. Kandža
Ova vježba vam može pomoći u poboljšanju opsega pokreta u prstima. Držite ruku ispred sebe, dlanovima okrenutim prema vama. Savijte prste prema dole kako biste dodirnuli podnožje svakog prstnog zgloba. Vaša ruka bi trebalo da izgleda poput kandže. Držite 30 do 60 sekundi i otpustite. Ponovite najmanje četiri puta na svakoj ruci.
5. Podizanje prstiju
Radite ovu vježbu kako biste povećali opseg kretanja i fleksibilnost prstiju. Stavite ruku dlanom okrenutu i naslonjenu na ravnu površinu. Nježno podignite jedan prst u vazduh, a zatim ga spustite nazad na površinu. Takođe možete istovremeno podići sve prste i palčeve, a zatim spustiti. Ponovite osam do 12 puta na svakoj ruci.
6. Jačanje palca
Jačanje mišića vašeg palca može vam pomoći da zgrabite i podignete teže stvari. Stavite ruku na neku radnu površinu i obmotajte gumenu traku oko ruke na dijelu oko prstiju. Polako i nježno pomjerite palac od prstiju što je više moguće. Držite 30 do 60 sekundi i otpustite. Ponovite 10 do 15 puta sa obe ruke. Ovu vježbu možete raditi dva do tri puta sedmično, tj. na svakih 48 sati.
7. Savitljivost palca
Ova vježba pomaže u povećanju opsega pokreta u palicam, počnite sa rukama postavljenim ispred sebe okrenutim prema dlanu. Pomjerajte palac dalje od ostalih prstiju koliko god možete, zatim savijte palac preko dlana, tako da dodiruje osnovu vašeg malog prsta. Držite 30 do 60 sekundi.
Ponovite najmanje četiri puta sa oba palca.
8. Dodirivanje palca
Ova vježba pomaže u povećanju opsega kretanja u palicama, što pomaže u aktivnostima poput podizanja zubne četkice, viljuške i kašike i olovaka kada pišete. Držite ruku ispred sebe, sa ručnim zglobom. Nježno dodirnite palac na svaki od vaših četiri prsta, jedan po jedan, čineći oblik “O.” Zadržite svaki od 30 do 60 sekundi. Ponovite najmanje četiri puta na svakoj ruci.
vježbe za vježbanje palca
Dodatni savjeti za vežbanje: ako se ruke i prsti osećaju bolnim i krutim, pokušajte da ih zagrejete prije nego što krenete sa vježbama. Ovo može olakšati kretanje i istezanje. Zagrijte ruke na nekoj ugrijanoj podlozi ili ih natopite u toplu vodu oko 5 do 10 minuta. Takođe, za dublju toplinu, možete da trljajte malo eteričnog ulja na rukama, stavite par gumenih rukavica, a zatim ih potapajte u toplu vodu nekoliko minuta. Pročitajte i kako joga može olakšati simptome reumatoidnog artritisa.
Oticanje kod reumatoidnog artritisa
Otok uzrokuje imuni sistem tijela da napadne sinovium, koji usmjerava zglobove. Sinovium proizvodi tečnost koja pomaže da se zglobovi pomeraju, a kada imuni sistem napada sinovium, to često dovodi do upale i otoka. Ponekad zapaljenje sinovijeve membrane dovodi do otoka, a previše sinovijalne tečnosti u zglobovima izaziva problem. Ponekad, otok može biti veoma ozbiljan, ruka osobe oboljele od reumatoidnog artritisa može postati toliko otečena da izgleda kao bokserska rukavica. Prekomjerno oticanje zgloba može dovesti i do smanjenja pokretanja. Ako je otok ozbiljan, vaš doktor može da preporuči uklanjanje viška tečnosti iz oboljelog zgloba. Ne treba da vas plaši ova procedura jer se odvija pod lokalnom anestezijom.
Zaključak
Reumatoidni artritis se zbog raznolikosti simptoma kod bolesnika i varijabilnog toka bolesti teško dijagnostikuje, sve zavisi od toga koji su zglobovi upaljeni. Reumatoidni artritis je kod žena u starijoj životnoj dobi prisutniji više nego kod muškaraca. Reumatoidni artritis u manjem broju slučajkeva može početi naglo da zahvata više zglobova u roku od samo nekoliko dana. Ali se ova bolest uglavnom javlja postepeno, tako da kroz dobro poznavanje materije i edukacijom ljudi o simptomima, te ranim znacima bolesti, reumatoidni artritis može da se otkrije na vrijeme, može da se kontroliše, pravilno i uspješno liječi bez pojava daljih komplikacija.
