Kronova bolest je hronična bolest upale crijeva. U većini slučajeva, zahvaćen je donji dio tankog crijeva pod nazivom ileum. Ipak, bolest može da zahvati bilo koji dio gastrointestinalnog trakta (GI) od usta do rektuma.
Kronova bolest se može javiti u bilo kojem periodu života, a njen uzrok je još uvijek predmet istraživanja. Za sada je poznato da bolest nije nasljedna niti zarazna.
Simptomi bolesti mogu varirati te se mijenjati tokom života. Kod nekih ljudi, bolest može dovesti i do po život opasnih komplikacija. Uprkos velikom napretku u njenom liječenju u posljednjih par decenija, lijek za Kronovu bolest još uvijek nije dostupan.
Kronova bolest može biti bolna, iscrpljujuća, a ponekad i opasna po život.
Pročitajte i: Helikobakterija: ishrana je jako važna
Sadržaj teksta:
Kronova bolest, simptomi
Znakovi i simptomi Kronove bolesti mogu varirati od blagih do onih teških. Običo se razvijaju postepeno, a ponekad dolaze i iznenada, bez upozorenja.
Simptomi mogu biti neprijatni, a uključuju čireve, nelagodu i bol. Iako Kronova bolest obično počinje između 15 i 40, može se javiti u bilo kojem životnom dobu.
Rani simptomi Kronove bolesti su:
- Dijareja
- Grčevi
- Krv u stolici
- Temperatura
- Gubitak apetita
- Gubitak na težini
- Učestali odlasci u toalet
Navedeni simptomi se zbog svoje sličnosti, često brkaju sa simptomima trovanja hranom ili određenim alergijama. Ukoliko neki od simptoma potraje, obratite se ljekaru.
Simptomi bolesti mogu varirati u zavisnosti od toga koji dio crijeva je zahvaćen.
- Bol. Jačina bola zavisi koji dio crijeva je zahvaćen. Najčešće se bol javlja u donjem dijelu desne strane stomaka.
- Čir na crijevima. Ukoliko dođe do njihovog pucanja, pacijent može primjetiti krv u stolici.
- Obilna dijareja je takođe čest simptom karakterističan za Kronovu bolest. U stolici se može primjetiti i sluz, krv ili gnoj.
- Oboljeli se često osjećaju jako umornim. Povišena tjelesna temperatura se takođe može javiti za vrijeme umora.
- Smanjen apetit. Osobe koje pate od Kronove bolesti često imaju smanjenu potrebu za hranom.
- Gubitak tjelesne težine kao rezultat smanjenog apetita.
- Krvarenje iz rektuma i analne pukotine. Koža anusa postaje napuknuta, zbog čega dolazi do bolova i krvarenja.
Uzrok nastanka Kronove bolesti
Tačan uzrok nastanka Kronove bolesti još uvijek je nepoznat. Ranije se smatralo kako ishrana i stres uzrokuju Kronovu bolest, ali do danas ne postoji ni jedan dovoljno čvrst dokaz za tom. Faktori poput genetike i nepravilnog rada imunološkog sistema, vjerovatno igraju ulogu u njegovom razvoju
Kronova bolest može izazvati pojavu crijevnih infekcija, što može uticati na ozbiljnost simptoma i stvoriti komplikacije.
Infekcija gljivicom Kandidom je uobičajena pojava kod Kronove bolesti. Infekcije potrebno dijagnostifikovati i adekvatno liječiti kako bi se spriječile dalje komplikacije.
Dijagnoza Kronove bolesti
Ne postoji test na osnovu kojeg se dijagnostifikuje Kronova bolest. Vaš ljekar će prilikom dijagnoze ukloniti sve druge moguće uzroke simptoma. Dijagnoza Kronove bolesti se postavlja predhodnom eliminacijom ostalih bolesti.
Prije postavljanja konačne dijagnoze Kronove bolesti, radi se nekoliko različitih testova:
- Analiza krvi. Analizom krvi se utvrđuje da li postoji određena upala u organizmu.
- Test stolice koji se radi kako bi se provjerilo da li ima krvi u stolici.
- Endoskopija se radi kako bi se dobila bolja slika gornjeg dijela gastrointestinalnog trakta.
- Kolonoskopija, kako bi se pregledalo debelo crijevo.
- Tokom kolonoskopije i endoskopije, uzima se i uzorak tkiva kako bi se uradila biopsija.
Tek nakon što je obavio sve moguće pretrage i isključio sve ostale moguće uzroke, ljekar može zaključiti da je u pitanju Kronova bolest. Navedeni testovi se rade i do nekoliko puta kako bi se lociralo bolesno tkivo i pratilo napredak bolesti.
Kronova bolest i ulcerozni kolitis
Kronova bolest i ulcerozni kolitis spadaju u grupu upalnih bolesti crijeva. Obe bolesti dijele mnoge zajedničke simptome, zbog čega mnogi ne prepoznaju razliku. Osnova razlika između bolesti je lokacija i priroda upale u gastrointestinalnom traktu.
Prvi znaci i simptomi Kronove bolesti kao i ulceroznog kolitisa su dijareja, grčevi, bol u trbuhu, rektalno krvarenje, gubitak težine i umor.
Generalno,sve upalne bolesti cijeva imaju tendenciju da jednako pogađaju i muškarce i žene u uzrastu od 15-35 godina. Uprkos decenijama istraživanja, naučnici još uvijek nisu otkrili uzrok ni jedne od navedenih bolesti.
Glavne razlike između Kronove bolesti i ulceroznog kolitisa su:
- Ulcerozni kolitis zahvata samo debelo crijevo. Kronova bolest može zahvatiti bilo koji dio gastrointestinalnog trakta.
- Ulicerozno kolitis zahvata samo najudaljeniji sloj tkiva koji oblaže debelo crijevo i sluznicu. Kronova bolest može uticati na sve slojeve intestinalnog tkiva.
Kronova bolest, liječenje
Trenutno ne postoji lijek za Kronovu bolest niti tretman koji će podjednako uspješno djelovati na svakoga. Cilj liječenja je smanjiiti upalu koja uzrokuje simptome. Liječenje bolesti podrazumijeva četiri klase lijekova, od koji se prvo uključuju antiupalni liijekovi.
Liječenje Kronove bolesti takođe zahtjeva i promjene u ishrani i izbacivanje određenih namirnica. Na ovaj način ćete apsorbovati više hranjivih materija iz hrane koju konzumirate, ali ograničavate bilo kakve nuspojave koje hrana može uzrokovati.
Ukoliko tretman lijekovima i promjene u načinu života ne promijene i poboljšaju simptome, možda će vam biti potrebna operacija. Oko 70 posto ljudi koji imaju Kronovu bolest će se u određenom trenutku života morati operisati.
Operacija najčešće podrazumijeva hirurško uklanjanje oštećenih dijelova probavnog trakta i ponovno spajanje zdravih dijelova.
Kronova bolesti ishrana
Ishrana osoba sa Kronovom bolesti se prvenstveno zasniva na tome koji dio crijeva je Kronova bolest zahvatila. To znači da ne postoji univerzalan plan ishrane kojeg bi se sve osobe sa Kronovom bolesti trebale pridržavati.
Prilikom izrade plana prehrane, najbitnije je da pratite svoje simptome i vodite bilješke o tome koje vam namirnice ne odgovaraju. Promjene u ishrani i načinu života mogu vam pomoći da ublažite simptome i smanjite njihovo ponavljanje.
Ipak, ishrana kod Kronove bolesti najčešće podrazumijeva određena ograničena.
Prilagodite unos vlakana
Nekim osobama je potrebno više vlakana kao i proteina u ishrani. Kod ostalih, unos namirnica sa visokim sadržajem vlakana poput voća i povrća mogu pogoršati simptome.
Ograničite unos masti
Kronova bolest može uticati na sposobnost organizma da razloži i aprosbuje masti. Višak masti zatim, prelazi iz tankog u debelo crijevo što dovodi do dijareje.
Izbjegavajte mliječne proizvode
Iako ranije niste imali netoleranciju na laktozu, Kronova bolest može otežati probavljanja proteina mlijeka. Konzumiranje mliječnih proizvoda može dovesti do nervoznih crijeva, grčeva i dijareje.
Pijte dosta vode
Kronova bolest može uticati na sposobnost organizma da apsorbuje vodu, što često dovodi do dehidratacije. Rizik od dehidratacije je posebno visok ukoliko često imate dijareju.
Jedite više malih obroka
Više malih obroka u toku dana biće vam značajno lakše za probavljanje u odnosu na dva ili tri velika obroka dnevno.
Uzimajte multivitamine
Kronova bolest može uticati na sposobnost organizma da apsorbuje nutrijente. Kronova bolest takođe zahtjeva organičenu ishranu što dodatno može uskratiti vaš organizam za određene vitamine i minerale. Zbog toga se osobama sa Kronovom bolesti preporučuje uzimanje multivitaminskih suplemenata.
Pušenje
Smatra se da je pušenje još jedan potencijalni uzrok nastanka Kronove bolesti. Nastavljanjem pušenja dolazi do dodatnog pogoršanja stanja. Pušači koji boluju od ove bolesti često imaju ponovljene operacije i pogoršanje simptoma bolesti.
Stres
Kao i cigarete, stres takođe može pogoršati simptome bolesti. Blaga fizička aktivnost može značajno ublažiti simptome stresa i istovremeno normalizovati rad crijeva. Vježbe disanja ili joga, se smatraju jednako učikovitim u ublažavanju stresa.
Alternativna medicina
Alternativna medicina se primjenjuje ne samo kada je u pitanju Kronova bolest, već i ostale bolesti gastrointestinalog trakta. Uprkos tome, ne postoji ni jedna studija koja potvrđuje efikasnost alternativne medicine u liječenju Kronove bolesti.
Najčešće korišteni alternativni tretmani su:
Biljni suplementi
Većina korištenih alternativnih terapija se zasniva na korištenju biljnih ekstrakata i dodataka. Ovakve terapije mogu imati brojne nuspojave i izazvati neželjene reakcije u organizmu. Prije nego što se odlučite koristiti određene biljne suplemente najprije se konsultujte sa svojim ljekarom o potencijalnim nuspojavama.
Probiotici
Postoje određene studije koje upućuju na to da probiotici sa Bifidobacterium mogu pomoći osobama sa Kronovom bolesti. Ipak, još uvijek su neophodna daljna istraživanja kako bi se dokazala njihova efikasnost.
Riblja ulja
Studije koje su proučavale uticaj ribljeg ulja na tretman Kronove bolesti za sada se nisu pokazale istinitim.
Akupunktura
Iako mnogi smatraju kako su akupunktura i hipnoza efektivne u tretiranju Kronove bolest, za sada ne postoji ni jedan čvrst dokaz za to.
Prebiotici
Za razliku od probiotika, prebiotici pospješuju rast i razvoj određenih bakterija. Kao i u predhodnim slučajevima, i ova alternativna metoda se pokazala neefikasnom.
Ciklus Kronove bolesti: remisija i povratak simptoma
Čak i uz adekvatan tretman, osobe sa Kronovom bolesti mogu osjetiti periode pogoršanja simptoma. Simptomi Kronove bolesti mogu trajati od nekoliko sedmica do nekoliko mjeseci. Tokom tog perioda, simpotmi mogu varirati od blagih grčeva i dijareje do jakih bolova u trbuhu i blokade rada crijeva.
Tokom periode remisije, ne primjećuju se nikakvi simptomi bolesti. Tkivo digestivnog trakta se obnavlja i ne pokazuje nikakve znakoev upale.
Periodi remisije mogu trajati od nekoliko dana do nekoliko godina. Glavni cilj liječenja Kronove bolesti je postizanje i održavanje remisije.
Simptomi uznapredovale Kronove bolesti
Kronova bolest je hronični i doživotni poremećaj koji uzrokuje iritaciju i oticanje sluznice probavnog trakta. Bolest se karakteriše fazama remisije i povratka simptoma. Vremenom se simptomi mogu pogoršati, a može doći i do nastanka novih. Obratite pažnju na sljedeće znakove i simptome, jer oni mogu ukazivati da je bolest uzmapredovala.
Promjena simptoma
Uz nove ili pogoršane simptome, može doći do komplikacija bolesti koje mogu ili ne moraju biti povezane sa vašim digestivim traktom.
Takvi simptomi mogu biti :
- Bol u oku, svrab ili crvenilo
- Čirevi u ustima
- Bol i oticanje zglobova
- Modrice ili osip na koži
- Osteoporoza
- Kamen u bubregu
Pokazujete nove znakove upale
Novi znaci upale mogu ukazivati na to da je došlo do trajnog oštećenja digestivnog trakta. Ovo može dovesti do neuhranjenosti i drugih komplikacija. Komplikacije uglavnom nastaju kada je upala jaka ili se proširila izvan unutrašnje sluznice crijeva.
U rijetkim slučajevima Kronova bolest može zahtijevati i hitnu medicinsku intervenciju. Simptomi koji zahtjevaju hitan odlazak ljekaru su:
- Nesvjestica
- Jak bol u stomaku
- Visoka temperatura
- Intenzivan napad povraćanja ili dijareje
Kronova bolest zahtjeva redovne kontrole na svakih šest mjeseci, čak i onda kada se osjećate dobro. Redovnim kontrolama se prati stepen napredovanja bolesti kao i da li terapija koju uzimate pomaže ublažavanju simptoma.
Terapija koju uzimate vam više ne odgovara
Glavni cilj terapije je postizanje i održavanje perioda remisije. Ponekad se može desiti da terapija koju uzimate više ne djeluje. Ovo takođe može značiti da je Kronova bolest uznapredovala.
Kronova bolest varira od osobe do osobe pa tako i liječenje zahtjeva individualan pristup. Osobe oboljele od Kronove bolesti često su primorane da isprobaju više vrsta različitih lijekova ili njihovih kombinacija.
Čak i tokom perioda remisije, uzimanje lijekova je obavezno. Zaustavljanje terapija može doći do rasplamsavanja simptoma bolesti.
Ukoliko smatrate da terapija koju koristite ne djeluje, obavezno obavjestite svog ljekara.
Život sa Kronovom bolesti
Kronova bolest je nepredvidiva, hronična bolest koja uzrokuje upalu i oticanje digestivnog trakta. Njeni simptomi mogu biti sporadični, a njihova pojačanja mogu biti uzrokovana brojim okidačima kao što su stres i ishrana. Budući da lijek za Kronovu bolest još uvijek ne postoji, život sa takvim stanjem često zahtijeva strpljenje kao i podršku bližnjih.
Život sa Kronovom bolesti prije svega zahtjeva efikasan plan liječenja. Bez obzira što vam je dijagnostifikovana Kronova bolest, i dalje je moguće da vodite zdrav i produktivan način života.
Kronova bolest ne zahtijeva samo medicinsko liječenje. Postoje broje grupe podrške koje vam mogu pomoći da se lakše nosite sa simptomima bolesti i vodite normalan i produktivan život bez ograničenja.
