Kako se riješiti anksioznosti?

Bolest današnjice ili kako je još nazivaju poremećaj modernog doba, sve više uzima maha kako nad mladim, tako i nad starijim osobama. Mnogima je negativna prisutnost anksioznosti, osim postojećih, donijela i nove probleme na različitim životnim poljima. U najgorim slučajevima se pokazala kao glavni krivac za izvršena djela samoubistva.

Anksiozni poremećaj je jedan od najučestalijih psiholoških promjena, koji se javlja usljed pretrpljenog stresa, iznenadne životne promjene ili gubitka drage osobe. Naime, anksioznost nastaje kao post reakcija na događaj ili niz okolnosti koji su zadesile osobu.

Najčešće se ispoljava nakon dužeg vremenskog perioda, taman kada ličnost počne da se koliko toliko oporavlja od šoka ili traume. Ne čudi što osoba prve simptome počne primijećivati tek nakon pola godine ili više.

No, kao što je potrebno vrijeme da shvatite da je bolest prisutna, tako treba i vremena da saznate kako se riješiti anksioznosti, a da se više nikada ne vrati. Postoji mnogo načina, a vi treba da pronađete koji je to pravi za vas.

Znate li kako kontrolisati napad panike?

Anksioznost – uzroci i simptomi

Zavisno od njenih uzročnika, bolest se manisfestuje na više različitih načina, pa simptomi neće biti istog intenziteta. Ne postoji konkretna vremenska dob koja služi kao donja granica. Mnogi adolescenti imaju nesreću da se susretnu sa ovom opakom psihloškom bolešću, koju su uzrokovali teško djetinjstvo, stres u školi ili čak neuzvraćene prve ljubavi.

Kod starijih osoba se pored ovakvih situacija, poremećaj veže i za finansijske gubitke na poslovnom planu, kao i nezadovoljstvo društvenim i socijalnim životom. Mnogo puta se kao uzrok javi smrt ili gubitak drage osobe, što može značiti i bolan raskid ili razvod.

Bitno je naglasiti da anksioznost nije isto što i trema, iako su simptomi identični. Pojava treme se javlja na kratko i to obično pred javni nastup, dogovoren izlazak sa osobom koja vam se sviđa ili recimo ispit na fakultetu.

Ako se susrećete sa sljedećim indikatorima, zasigurno ste pali u kandže ove surove bolesti. No, ako nastavite čitati tekst, saznaćete kako da se izvučete iz njih i kako se riješiti anksioznosti.

Psihički simptomi kod anksioznosti

Strepnja – najpoznatiji simptom anksioznog poremećaja je svakako strah od neizvjenosti i neugodan (lažni) predosjećaj da će se dogoditi nešto loše. Ovakvo ponašanje nema povoda niti objašnjenja, ali osoba osjeća konstantne tegobe u području stomaka i grudi, kao i nelagodu od nepoznatog.

Panika – ovakvi napadi se najčešće dešavaju na javnim mjestima i to gdje ima mnogo nepoznatih ljudi;

Poremećaj sna – anksiozne osobe muče muku sa redovnim spavanjem, pa ne čudi što dugo ne mogu da zaspe ili im je san prilično osjetljiv;

Slaba koncentracija – anksiozni poremećaj utiče na mogućnost normalnog koncentrisanja, pa svakodnevni zadaci ponekad mogu predstavljati prave probleme;

Usamljenost – ovo je jedan od najopasnijih simptoma, jer u ovoj fazi započinje period depresije koji kasnije dovodi do mnogih socijalno-psiholoških poteškoća;

Depresija – najteži oblik anksioznost stanja, koji u pojednim slučajevima dovodi do samoubistva. Osoba se otuđuje, samuje i ne shvata poentu života, te misli da joj ništa ne ide dobro;

Lak gubitak strpljenja – oboljeli ne mogu da se suzdrže ni da npr. ostanu u redu na kasi i sačekaju da plate ono zbog čega su došli. Umjesto toga, ostavljaju stvari i bježe iz prodavnice, kako bi izbjegli potencijalni napad panike;

Razmišljanje o najgorem mogućem ishodu – konstantna briga i tjeskoba zbog nerealnih stvari može da oboljeloj osobi izazove smetnje u životu i na nekoliko mjeseci;

Opsezivno kompulzivni poremećaj – odražava se kao opsjednutost određenim strahovima i postupcima, te ponavljanje istih radnji nekoliko puta. Pretežno se u ovom stadijumu bolesti, ljudi plaše da obole od raznih infekcija, umišljaju da će se zaraziti i razboliti od svega što ih okružuje, ponavljaju pranje ruku ili dodiruju određene predmete više puta nego što je uobičajeno, itd..

Fizički simptomi kod anksioznosti

Pojačan osjećaj žeđi – osoba ima konstantnu potrebu za unošenjem tečnosti;

Nervozan stomak  – jedna od pojava je nemiran i nadut stomak, odlasci u wc radi dijareje i povraćanja, velika količina gasova;

Učestalo mokrenje – nije neuobičajeno da osoba odlazi i po nekoliko puta u roku od sat vremena do toaleta, ako je tada izraženo nervozna;

Nemogućnost reagovanja na seksualnu stimulaciju – anksiozna osoba gubi seksualne apetite i ne pokazuje znakove za pokretanje bilo kakvih intimnih odnosa;

Lupanje u srcu i stezanje u prsima – najčešće se dešavaju tokom napada panike, gdje je rad srca ubrzan

Bolovi u mišićima – stalna napetost dovodi do grčenja mišića, a samim tim i do njihove upale;

Glavobolje – pojavljuju se učestale migrene, koje onemogućuju normalno djelovanje čovjeka na dnevnoj bazi;

Bolne i neredovne menstuacije kod žena – stres itekako može da utiče na obilnost tokom menstrualnog perioda, kao i na intenzitet bolova koje žena osjeća;

Kako se osloboditi anksioznosti?

Anksiozni poremećaj može da se tretira psihološkim tretmanima, lijekovima ili čak njihovom kombinacijom. Kako se stanje anksioznosti razlikuje po svojim posebnim odlikama, ne mora značiti da će liječenje biti jednako za svakog oboljelog. Bitno je postaviti preciznu dijagnozu prije samog podlijeganja tretmanu, a kakav će on biti zavisi od sopstvenih preferencije oboljele osobe.

Kako je ovo veoma ustaljen problem i mnogi su ga imali priliku upoznati, često su traženi načini koji ne uključuju profesionalnu pomoć stručnog lica. Mada, ne uspijeva svako da izađe na kraj sa ovim problem niti se osloboditi anksioznosti. Bitno je naglasiti da pomoći ima, a na vama je da li želite da je počnete primijenjivati što prije.

Pričajte o tome

Prilikom sledećeg susreta sa prijateljem ili članom porodice, postarajte se da im ispričate ono što vas muči i ne sakupljajte više ništa u sebi. Možda vam oni mogu pomoći iz iskustva ili poznaju nekog ko je prošao kroz istu priču kao vi. Razgovor sa ljudima koji znaju saslušati je ključan u rješavanju problema koji se javljaju nakon raskida, otkaza i slično.

Rad u grupi

Bilo na poslu ili na nekom vidu rekreacije poput časova fitnesa, pokušajte da se više zbližite sa ljudima. Na ovaj način ćete obezbijediti sebi novu dozu samopouzdanja, osjetićete se kao da doprinosite zajednici (kakva god da je) i izazvati u sebi želju da date svoj maksimum. Tako da, preuzmite stvar u svoje ruke jer je vrijeme da se ponovo socijalizujete, te na kraju prevaziđete svoje probleme.

Pronađite nešto što vas opušta

Kontrolisanje napetosti i relaksacija su jako bitni segmenti kada je riječ o borbi protiv anksioznog poremećaja. Priuštite sebi redovno relaksiranje, makar to podrazumijevalo i stvari koje do sada niste radili. Svijeća, klasična muzika i dobra kupka uvijek pale, zar ne?

Porodica i prijatelji

Kada anksioznost postane sastavni dio neke ličnosti, najviše pate njeni članovi porodice i bliski prijatelji. Osoba počinje da zanemaruje odnose, a ostatak ljudi koji je okružuju počinju da iskazuju nerazumijevanje za stanje oboljelog nakon nekog vremena. Bitno je naglasiti da se osoba ni u jednom trenutku ne pretvara (ako se npr. uplaši od zvona na vratima) i ne treba joj zamjeriti strah, već biti uz nju. Žrtva anksioznosti ne treba da shvati pojačano razumijevanje kao nešto što bi trebalo da se iskoristi, već samo da uvidi koliki značaj ima podrška i ljubav od strane najbližih.

Kako se osloboditi anksioznosti bez lijekova?

Ukoliko je vaša najveća želja da se trajno riješite ove uporne psihološke bolesti, i to bez lijekova, morate odustati od ideje i potrebe da imate kontrolu nad anksioznosti ili drugim emocijama koje vas muče. Na ovaj način vi nećete iskazati svoju slabost tako što ste se prepustili bolesti, već prihvatili činjenicu da vas muči i da je prvi korak ka izliječenju svijest o problemu koji imate.

Ovo ne znači da ste izgubili kontrolu u ponašanju, niti odustali od samih sebe – čak naprotiv. Vi ste napravili prvi korak ka vašem boljem sutra. Šta uopšte znači da ste odustali? To podrazumijeva da ste spremni da odustanete od svih onih silnih procesa borbe, izbjegavanja određenih situacija i tegoba koje vas muče. Takođe, ovo je znak da ste spremni suočiti se sa anksioznošću i to bez ikakvog daljnjeg analiziranja i otpora.

Kada dostignete ovaj nivo, znajte da ste se pozdravili sa ovom upornom bolešću. Da li ste vi uspjeli pronaći odgovor na pitanje “kako se riješiti anksioznosti?” ili još uvijek tragate za njim? U slučaju da je tako, morate biti svjesni da se ovaj psihološki poremećaj hrani vašom nesigurnošću, strahovima i agresivnim otporima. Kada se ona pojavi, morate se sa njom suočiti.

Pitali ste se kako se osloboditi anksioznosti bez lijekova, a niste bili ni svjesni da je glavni medikament upravo vaša svijest o nastaloj situaciji. To morate znati u svakom trenutku.

Anksioznost kod djece – fobije i strahovi

U fazi ranog odrastanja, mnogu djecu muče razne situacije i stvari, iako je to sasvim normalno za njihov uzrast. Npr. polazak mališana u vrtić i naglo odvajanje od roditelja, navešće ih da iskuse tzv. „separacionu“ anksioznost, ali ovom ne treba pridati prevelik značaj, jer je to uobičajeno za njihov period.

Postoje i djeca koju muči strah od mraka i silnih čudovišta iz mašte. Kako odrastaju – strahovi nestaju, pa ne treba razbijati glavu o ovakvim stvarima, već je dovoljno da samo budete uz njih dok ne prebrode ove bolne faze za njih. Za neke, čak i prvi dan škole predstavlja traumatično iskustvo, s obzirom da ne znaju šta ih očekuje i sa čim se susreću. Kasnije, ovakve situacije im se potpuno iskristališu, pa nauče čak i da uživaju u njima.

Veću brigu treba posvetiti adolescentima. Prelazni period između djeteta i odrasle osobe je svakako najteži, pa je pubertetlijama potrebno mnogo razgovora i razumijevanja. Muče ih stvari poput izgleda, tuđeg mišljenja o njima, kao i stupanja u bilo kakve odnose (prijateljske ili intimne). Dobra vijest je da se kvalitetnim razgovor njihove brige mogu umanjiti, ako ne i potpuno ukloniti. Istina, neke situacije sami treba da prođu, ali vi im možete biti oslonac koji će ih dočekati iz surovih kandži anksioznosti.

Ako ste primijetili da komunikacija nije dovoljna niti ima kakvog uticaja na vaše dijete, a ono nastavlja sa buntovničkim ponašanjem ili je sklono depresivnim stanjima – onda je najbolje da potražite pomoć stručnjaka kako bi adekvatno i brzo riješili problem na koji ste naišli.