Odrasli Psihologija

Kako kontrolisati napad panike

Kako kontrolisati napad panike

Ako ste barem jednom iskusili iznenadan talas pretjerane anksioznosti i straha onda ste upoznati sa osjećajem napada panike. Još uvijek nije poznato šta tačno uzrokuje napad panike. Osnovni faktori mogu uključivati genetiku, stres i određene promjene u načinu na koji mozak reaguje.

Bez liječenja, napad panike može dovesti i do paničnog poremećaja i drugih problema. Ali napadi panike mogu biti izliječeni i što prije potražite pomoć, to bolje. Uz pravilan tretman i samopomoć, možete smanjiti ili eliminisati napade panike te povratiti kontrolu nad svojim životom.

Pročitajte i : Depresija-uzroci, simptomi i liječenje

Sadržaj teksta:

Šta je napad panike?

Napad panike je neočekivani i intenzivni talas straha. Ubrzano lupanje srca, poteškoće u disanju, i osjećaj pretjerane zabrinosti i straha jer vam  se čini da ludite. Napad panike često dolazi iznenada, bez upozorenja, a ponekad i bez razloga. Može se javiti u snu pa čak i u situacijama u kojima ste potpuno opušteni.

Napad panike može biti samo jednokratna pojava, iako mnogi ljudi ovo iskustvo doživljavaju više puta. Ponavljajući napadi panike  često su izazvani nekom specifičnom situacijom, poput javnog govora ili slično, posebno ukoliko je ta situacija ranije izazivala panični napad. Obično, napad panike se dešava u situacijama u kojima osjećate ugroženim i nemoćnim.

Napad panike se može javiti iako ste potpuno sreći i zdravi ili kao rezultat nekog drugog poremećaja poput socijalne fobije, depresije ili paničnog poremećaja. Bez obzira na uzrok, napad panike se može liječiti. Postoje strategije kako da se nosite sa simptomima, kao i efikasni tretmani za potpunu eliminaciju paničnih napada.

Pročitajte i : Kako se riješiti anksioznosti?

Simptomi napada panike

Simptomi napada panike se naglo razvijaju i obično dostižu svoj vrhunac u roku do 10 minuta. Rijetko kada traju duže od jednog sata, a obično završavaju nakon 20 do 20 minuta. Napad panike se može javiti bilo gdje i bilo kada, bilo da ste u kupovini, šetate ulicom ili vozite.

Simptomi napada panike:

  • Gubitak daha i hiperventiliranje
  • Ubrzan rad i preskakanje srca
  • Bol u grudima
  • Drhtanje
  • Osjećaj gušenja
  • Znojenje
  • Gubitak osjećaja za okolinu
  • Vrtoglavica i padanje u nesvjest
  • Trnjenje ruku i nogu
  • Naleti vrućine
  • Strah od smrti, gubljenja kontrole kao i osjećaj da ludite

napad panike simptomi

Srčani udar ili napad panike?

Simptomi napada panike su najčešće fizički zbog čega se često brkaju sa simptomima srčanog udara. Upravo zbog toga mnogi ljudi usljed paničnog napada često završe u hitnoj pomoći misleći da je u pitanju medicinski problem opasan po život.

Iako simptomi poput bola u grudima, gušenja i ubrzanog pulsa mogu biti simptomi srčanog udara, obično se prvo pretpostavlja da je u pitanju napad panike, a ne srčani udar.

Napadi panike uzroci

Iako su tačni uzroci napada panike i paničnog poremećaja još uvijek nepoznati, sklonost ka napadima panike je nasljedna. Napadi panike se često mogu javljati u određenim prelazim periodima života nakon mature, započinjanja novog radnog odnosa ili braka. Učestala izloženost stresnim situacijama, smrt drage osobe, razvod ili gubitak posla takođe mogu biti uzroci zašto se javljaju napadi panike.

Napad panike može biti uzrokovan i određenim medicinskim oboljenjima ili usljed određenih fizičkih nedostataka. Ukoliko imate simptome napada panike, važno je da zajedno sa ljekarom isključite sljedeće mogućnosti:

Panični poremećaj

Panični napad se može desiti jednom ili dva puta, bez daljnjih ponavljanja ili komplikacija. Ovo je slučaj koji se javlja kod većine ljudi i obično nemate razloga za brigu. Ipak, u nekim slučajevima niz ponavljanja paničnih napada dovodi do nastanka paničnog poremećaja. Panični poremećaj se odlikuje ponovljenim napadima panike, u kombinaciji sa stalnom anksioznošću zbog njihovog stalnog ponavljanja.

Simptomi koji pokazuju da ste razvili panični poremećaj su:

  • Učestali i neočekivani panični napadi koji se ne vežu samo za jednu određenu situaciju
  • Često brinete i strahujete od sljedećeg napada panike
  • Ponašate se drugačije, na primjer izbjegavate mjesta na kojima vam se javio panični napad

Iako napad panike traje svega nekoliko minuta, posljedice traju znatno duže. Ako imate panični poremećaj, ponovljeni panični napadi uzimaju i emocionalni danak. Sjećanja na intenzivan strah i osjećanja koja ste imali tokom napada mogu negativno uticati na vaše samopozdanje i izazvati ozbiljne smetnje u vašem svakodnevnom životu. Na kraju, to dovodi i do nastanka drugih poremećaja.

panični poremećaj

Anticipatorna anksioznost: Anticipatorna anksioznost je stanje konstantne napetosti i iščekivanja od sljedećeg napada panike. Ovakav tip anksioznosti potiče od straha od budućeg napada panike. Ovakav „strah od straha“ je prisuan većinu vremena, i može znatno onemogućiti vaše normalno fukncionisanje u svakodnevnim aktivnostima.

Fobično izbjegavanje: Počinjete izbjegavati određene situacije ili mjesta. Fobično izbjegavanje se zasniva na vjerovanju da određena situacija ili mjesto mogu uzrokovati sljedeći napad panike. Takođe se može desiti da izbjegavatei određena mjesta u strahu da ćete ostati zarobljeni u slučaju da se javi napad panike. Strah od određenih mjesta se naziva i agorafobija.

Napadi panike u snu

Napadi panike u snu se mogu pojaviti bez očiglednog okidača i probuditi vas iz sna. Poput napada koji vam se dešava u toku dana, napadi panike u snu se javljaju uz znojenje, ubrzani rad srca, drhatanja, gubitka daha i  otežanog disanja i osjećaja straha i opasnosti. Iako su napadi panike u snu neugodni, nisu opasni.

napad panike u snu

Napadi panike u snu obično traju samo nekoliko minuta, ali može potrajati neko vrijeme da se smirite i vratite na spavanje nakon napada. Ljudi kod kojih se javljaju napadi panike u snu najčešće imaju i napade panike u toku dana.

Pročitajte i : Fizički simptomi depresije

Kako zaustaviti napad panike

Napad panike može biti zastrašujući i javiti se brzo i iznenadno. Evo kakvim se sve strategijama možete koristiti kako biste zaustavili napad panike ili osjećate kako bi mogao ubrzo nastupiti.

Duboko dišite

Iako je hiperventiliranje simptom napada panike koji može pojačati osjećaj straha, duboko disanje može ublažiti simptome panike tokom napada.

Ako ste u stanju da kontrolišete svoje disanje, manje su vjerovatnoće da ćete doživjeti hiperventiliranje koje može da pojača i ostale simptome napada panike.

Usredsretite se na duboko disanje, osjećajući kako vazduh polako ispunjava grudi i stomak, a zatim napravite duboki izdah. Duboko udahite, brojte do četiri, a zatim izdahnite.

Zatvorite oči

Napad panike često može biti izazvan podražajima iz vaše okoline. Ukoliko se nalazite u okruženju za koje smatrate da stimuliše vaše okidače za napad panike, zatvorite oči za vrijeme napada. Na ovaj način ćete blokirati dodatne stimulanse i lakše se fokusirati na disanje.

Razvijajte samosvijest

Budući da napad panike često može izazvati osjećaj udaljenosti i odvojenosti od stvarnosti, samosvjesnost može ublažiti napad panike kako postajete svjesniji okoline i situacije.

Fokusirajte se na fizičke seznacije, postanite svjesni svog okruženja. Zaronite stopala u tlo ili rukama opipajte odjeću kako biste osjetili teksturu taknine pod rukama. Mozgu poznate senzacije pomoćiće vam da se vratite u realnost tako što ćete se fokusirati na nešto objektivno.

Fokusirajte se na jednu stvar

Mnogim osobama pomaže i fokusiranje na jedan objekat za vrijeme napada panike. Izaberite jedan predmet u vidokrugu i analizirajte ga. Analizirajte princip funkcionisanja predmeta, njegovu veličinu, boju i oblik. Fokusirajte svu svoju energiju na ovaj objekat i vaši simptomi panike će u međuvremenu nestati.

Služite se tehnikama opuštanja mišića

Isto kao i duboko disanje, opuštanje mišića takođe može zaustaviti napad panike. Opuštanjem mišića kontrolišete odgovor tijela na napad panike.

Postepeno opuštajte jedan po jedan mišič, počevši sa nečim jednostavnim poput prstiju, a zatim pređite i na ostale dijelove tijela. Tehnike opuštanja mišića su najefektivnije ukoliko ste ih predhodno vježbali.

Zamislite mjesto na kome ste najsrećniji

Na kom mjestu ste najsrećniji i najopuštaniji? Bilo da je to pješčana plaža ili koliba u planinama, zamislite sebe tamo i fokusirajte se na detalje koliko god je to moguće. Zamislite kako uranjate prste u vruć pjesak ili kako osjećate oštar miris borova. Mjesto bi trebalo biti mirno, tiho i opuštajuće.

Lagane vježbe

Endorfini održavaju pravilno pumpanje krvi dok istovremeno poboljšavaju i naše raspoloženje. Kad god ste pod stresom, radite lagane vježbe poput hodanja ili plivanja.

Izuzetak je ako hiperventilirate ili se borite za dah. U tom slučaju koristite se predhodnim tehnikama kako biste došli do daha.

Imajte lavandu pri ruci

Lavanda je poznata po svom blagom i umirujućem dejstvu. Ukoliko ste skloni napadima panike, uvijek imajte pri ruci lavandino ulje. Miris lavandinog ulja pomoćiće vam da se opustite za vrijeme napada.

Osim lavande, možete se opredjeliti i za čaj od kamilice koji ima jednako opuštajuće dejstvo. Lavanda se ne bi smjela kombinovati sa benzodijazepinima jer može izazvati intenzivnu pospanost.

Napadi panike lijekovi

I dok navedene tehnike mogu biti itekako efikasne kod tretiranja i zaustavljanja napada panike, psihologija tvrdi kako postoji određena grupa ljudi koji neće odgovoriti na navedene pristupe te da im se preporučuje fakmakološki pristup liječenju.

U ovom slučaju se uključuju i lijekovi kako bi se spriječili napadi panike. Ti lijekovi su najčešće benzodijazepami ili alprazolam (Xaxax, Ksalol). Lijekovi poput benzodijazepama mogu zaustaviti i ublažiti napad panike ukoliko se uzme neposredno prije napada.

Lijekovi poput benzodijazepama i alprazolama mogu izazvati ovisnost te se propisuju samo u slučaju ako vam se javljaju česti napadi panike.

Antidepresivi su takođe efikasni lijekovi kada su u pitanju napadi panike. Kako bi djelovali, potrebno ih je uzimati nekoliko sedmica bez prekidanja, a ne samo onda kada se javi napad panike.

Psiho-tretmani za napad panike

Najučikovitiji oblik tretmana kod borbe protiv napada panike, paničnog poremećaja i agorafobije je psihoterapija. Čak i kratak tretman može pomoći.

Kognitivna bihejvioralna terapija se fokusira na obrasce razmišljanja i pomađanja koji održavaju ili pokreću vaše napade panike i pomaže da sagledate svoje strahove u realnom svijetlu. Na primjer, ukoliko vam se javlja napad panike dok vozite, koja je najgora stvar koja bi vam se mogla dogoditi? Iako ćete možda morati da zaustavite auto i pređete na stranu puta, nećete vjerovatno doživjeti sudar ili srčani udar. Jednom kada saznate da se ništa katastrofalno ne može desiti, napad panike postaje manje zastrašujuća pojava.

Psiho-tretmani za napad panike

Terapija izloženosti  kod paničnog poremećaja i agorafobije uključuje izloženost situacijama u koja se bojite i koje izbjegavate. Kao i kod terapije kod specifičnih fobija, suočavate se sa strahom od određene situacije koja vam izaziva napad panike. Kroz ovo iskustvo učite da vam određena situacija neće naškoditi i kako da povratite kontrolu nad svojim emocijama.

Terapija izloženosti kod paničnog poremećaja vam omogućava da doživite fizičke senzacije panike u sigurnom i kontrolisanom okruženju, dajući vam priliku da savladate zdravije i efikasnije načine suočavanja sa napadima panike. Od vas se može tražiti da hiperventilirate ili zadržite dah. Ovakve vježbe izazivaju senzacije slične simptomima panike. Sa svakim izlaganjem ovakvim situacijama, manje se plašite unutrašnjih tjelesnih senzacija i osjećate kao da imate više kontrole nad sobom kada nastupi napad panike.

Pročitajte i : 7 znakova da je vrijeme za odlazak psihologu

Kako da pomognete osobi koja doživljava napad panike

Gledati prijatelja ili voljenu osobu koja doživljava napad panike ili pati od paničnog poremećaja može biti zastrašujuće. Njihovo disanje može postati abnormalno brzo, mogu se javiti vrtoglavice, drhtanje, znojenje i osjećaj mučnine. Bez obzira koliko iracionalno djelovao njihov odgovor na određenu situaciju, imajte na umu da osoba ispred vas proživljava realan osjećaj straha.

Jednostavno im govoreći da se smire ili minimiziraju strah neće puno pomoći u ovakvim situacijama. Ali pomažući osobi da savlada napad panike, smanjiće njihov strah tokom budućih napada.

Kako da pomognete osobi koja

Ostanite smireni. Smirenost, razumjevanje i ne osuđujući stav pomoćiće osobi da brže savlada napad panike.

Fokusirajte ih na disanje. Pronađite tiho mjesto gdje biste mogli sjesti kako bi im dalje mogli pomoći u pravilnom disanju sljedećih nekoliko minuta.

Radite blagu fizičku aktivnost zajedno. Podižite ruke u vazduh, a zatim ih spuštajte na stopala. Blaga fizička aktivnost će im pomoći da izbace negativne misli te da se lakše izbore sa stresom.

Skrenite im misli ako što ćete ih pitati jednostavno pitanje ili zadatak, na primjer da nabroje pet stvari koje se nalaze u prostoriji.

Ohrabrite ih da traže pomoć. Nakon što je napad panike završio, osoba koja se proživjela napad će se možda osjećati posramljenom. Dajte im do znanja da nemaju čega da se stide te ih ohrabrite da potraže pomoć.

Kako zaustaviti emocionalno prejedanje