Štitna žlijezda je mala žlijezda u obliku leptira koja se nalazi na dnu vrata tačno ispod Adamove jabučice. Štitna žlijezda predstavlja dio komplikovane mreže žlijezda endokrinog sistema. Endokrini sistem je odgovoran za koordinaciju mnogih tijelesnih aktivnosti. Bez funkcionalne štitne žlijede, tijelo ne bi moglo razgraditi proteine niti obraditi ugljene hidrate kao ni vitamine. Kod mnogih osoba, nepravilan rad štitne žlijezde može biti kontrolisan adekvatnom terapijom kao i određenim izmjenama u ishrani.
Zbog hormona koje proizvodi, štitna žlijezda utiče na skoro sve metaboličke procese u našem tijelu. Poremećaju štitne žlijezde mogu varirati od malih bezopasnih problema poput uvećane štitne žlijezde kada nije potreban nikakav tretman niti liječenje ,dok najčešći problem sa štitnom žlijezdom uključuju abnormalnu proizvodnju hormona štitne žlijezde. Ukoliko štitna žlijezda ne radi pravilno, dolazi do nekoliko različitih poremećaja poput prekomjerne produkcije hormona štitne žlijezde (hipertireodizam) ili premalog lučenja hormona štitne žlijezde (hipotireodizam). Većina problema sa štitnom žlijezdom može se liječiti i kontrolisati ukoliko se postavi pravilna dijagnoza i terapija.
Neki od najučestalijih poremećaja rada štitne žlijezde su: Hasimotov sindrom, Gravesova bolest, gušavost i čvorovi na štitnoj žlijezdi.
Pročitajte i : Nevjerovatan lijek za štitnu žlijezdu- napitak od žira
Sadržaj teksta:
Simptomi koji ukazuju da štitna žlijezda ne radi pravilno
Nepravilan rad štitne žlijezde je sve učestalija pojava. Stručnjaci procjenjuju da će oko 12 odsto ljudi u toku svog života doživjeti abnormalnu fuknciju štitne žlijezde u određenom trenutku svog života. Žene imaju i do osam puta veću šansu za nepravilan rad štitne žlijezde. Takođe, problemi sa štitnom žlijezdom su učestaliji sa godinama pa tako na odrasle utiču različito od djece. Sledeći simptomi mogu ukazivati da vaša štitna žlijezda ne radi pravilno.
Pročitajte i: 6 znakova da imate problem sa štitnom žlijezdom
Konstantan umor
Stalan osjećaj umora i nedostatka energije su česti simptomi koji ukazuju da štitna žlijezda ne funkcioniše ispravno. Ovakvi simptomi štitne žlijezde su često povezani sa hipotireodizmom, usporenim radom štitne žlijezde. Isrpljenost i umor nakon osam sati sna, simptomi su koji ukazuju da štitna žlijezda radi usporeno. Premalo tiroidnih hormona koji prolaze kroz krvotok i ćelije znači da vaši mišići ne dobijaju dovoljno signala.
Osjećanja poput tuge i depresije takođe su simptomi nepravilnog rada štitne žlijezde. Zašto? Smatra se da proizvodnja premalo hormona štitne žlijezde može imati uticaj na nivoe hormona sreće serotonina u mozgu. Sa usporenom štitnom žlijezdom možete se osjećati bezvoljnim i depresivnim.
Pročitajte i: Ova zdravstvena stanja mogu biti uzrok zašto ste depresivni
Nervoza i anksioznost
Anksioznost i osjećaj nervoze su povezani simptomi povezani sa hipertireozom, stanjem kada štitna žlijezda ubrzano radi i proizvodi previše hormona. Ukoliko vas prati stalan osjećaj napetosti, kao i osjećaj kao da se ne možete opusitit moguće da je vaša štitna žlijezda u „hiper“ stanju.
Osjećaj pomućenosti uma
Osjećaj pomućenosti mozga može biti uzrokovan nedostatkom sna ili starenjem, ali osjećaj „smetenosti“ može biti posebno izražen simptom kada vam štitna žlijezda ne radi pravilno. Hipertireodizam može izazvati poteškoće u koncentraciji dok hipotiroidizam može izazvati zaboravljanje i osjećaj „zamagljenosti mozga“. Mnogi doktori svjedoče kako tokom liječenja hipotireoze, ovaj osjećaj postepeno iščezava te da pacijenti često osjećaju kako im um bistriji, a pamćenje bolje.
Gubitak interesa za seks
Malo ili nimalo želje za sekom takođe mogu biti simptomi poremećaja štitne žlijezde. Premalo hormona štitne žlijezde može doprinijeti niskom libidu, ali i drugi simptomi poremećenog rada ove žlijezde poput povećanja tjelesne težine, nizak nivo energije kao i bolovi u tjelu takođe mogu igrati ulogu.
Suha koža
Suha koža koja svrbi može biti simptom hipotireoze. Promjena teksture i izgleda kože vjerovatno je posljedica usporavanja metabolizma (uzrokovanom premalom proizvodnjom tiroidnih hormona). Koža bez dovoljno blage se brzo suši i puca. Osim toga, i nokti mogu postati krti zbog čega često pucaju.
Ubrzan ili usporen rad crijeva
Osobe sa hipotireozom se često žale na konstipaciju. Poremećaj u proizvodnji hormona izaziva usporavanje procesa varenja. Osjećaj nadutosti i konsipacija su simptomi koji ukazuju da štitna žlijezda ne radi kako treba. Sa druge strane, preaktivna štitna žlijezda može izazvati dijareju i pojačan rad crijeva što su simptomi hipertireoze.
Promjene u menstrualnom ciklusu
Produženi menstrualni ciklusi pojačanim krvarenjem i grčevima mogu biti simptomi hipotiroidizma. Preuranjene menstruacije su takođe karakteristične za usporen rad štitne žlijezde. Kod hipertireodizma, visoki nivoi TH uzrokuju menstrualne nepravilnosti na drugačiji način. Menstruacije su često kraće, sa dužim razmakom i sa veoma laganim krvarenjem.
Bol u ekstremitetima i mišićima
Ukoliko vam se javlja neobjašnjiv osjećaj trnjenja ruku i nogu ili izrazita bol u rukama, nogama ili stopalima mogu biti simptomi hipotireodizma. Premala proizvodnja hormona štitne žlijezde može oštetiti nerve koji šalju signale vašem mozgu i kičmenoj moždini zbog čega se može javiti ovakav osjećaj trnjenja ili bola.
Pročitajte i: Trnjenje ruku i nogu, šta nam tijelo poručuje?
Visok krvni pritisak
Povišen krvni pritisak može biti simptom poremećaja štitne žlijezde. Hipertireodizam kao i hipotireodizam mogu biti krivci za ovakvo stanje. Po nekim procjenama, ljudi sa hipotiroidizmom imaju dva do tri puta veći rizik od razvoja hipertenzije. Jedna teorija je da male količine hormona štitne žlijezde mogu usporiti rad srca, što može uticati na snagu pumpanja i fleksibilnost zidova krvnih sudova. Oba slučaja mogu izazvati porast krvnog pritiska.
Netolerancija na hladnoću
Hipotireodizam se povezuje sa osjećajem hladnoće i zime. Nedovoljno aktivna štitna žlijeizda znači da ćelije sagorijevaju manje energije što znači i manje toplote u tijelu. Sa druge strane, preaktivna štitna žlijezda čini da ćelije koje proizvode energiju prekomjerno rade zbog čega je osobama sa hipertireodizom stalno vruće.
Uvećana štitna žlijezda
Osjećaj kao da imate knedlu u grlu može biti znak da vam je uvećana štitna žlijezda. Jedan od načina kako da provjerite da li vam je štitna žlijezda uvećana jeste da obavite samopregled kako bi otkrili bilo kakve znakove otoka. Obratite pažnju na svoj vrat dok gutate, uvećana štitna žlijezda bi tada trebala biti primjetna. Tražite izbočine u području ispod Adamove jabučice. Ukoliko primjetite bilo kakve nepravilnosti, obratite se svom ljekaru.
Problemi sa snom
Imate konstrantnu potrebu za snom? Usporen rad štitne žlijezde može usporiti tjelesne funkcije zbog čega se osjećamo pospani i umorni sve vrijeme. Ovo su simptomi ukazuju na hipotireodizam, a ukoliko imate problema da zaspite radi se o hipertireodizmu. Ukoliko štitna žlijezda prebrzo radi može izazvati anksioznost i ubrzani puls zbog čega se javlja insomnija ili učestalo buđenje tokom noći.
Naglo debljanje
Malo jedete, a debljate se? Ukoliko ste naglo dobili na kilaži bez da jedete više nego uobičajeno, vrlo je vjerovatno da je glavni krivac za višak kilograma vaša štitna žlijezda. Pacijenti se uglavnom žale da uprkos dijetama i vježbanju i dalje dobijaju na težini. Ovakvi simptomi se gotovo uvijek javljaju kada vaša štitna žlijezda usporeno radi.
Opadanje kose
Suha i lomljiva kosa koja opada mogu biti simptomi hipotireodizma. Premalo tiroidnih hormona ometa ciklus rasta kose, što ponekad dovodi i do njenog opadanja kose, ponekad čak i po cijelom tijelu uključujući i obrve. Preaktivna štitna žlijezda takođe može uticati na kvalitet vaše kose. Kako spriječiti opadanje kose pročitajte ovdje.
Problemi sa začećem
Ukoliko je svaki vaš pokušaj da zatrudnite neuspješan, štitna žlijezda može biti faktor koji doprinosi ovom problemu. Teškoće začeća povezane su sa rizikom od nedijagnostifikovanih problema sa štitnom žlijezdom. Hipotireodizam kao i hipertireodizam mogu ometati ovulaciju, što negativno utiče na plodnost. Poremećaju štitne žlijezde su takođe povezani sa komplikacijama u trudnoći.
Pročitajte i : 5 razloga zašto ne možete ostati trudne
Visok holesterol
Visoki nivoi LDL holesterola povezani su sa hipotireodizmom, nedovoljno aktivnom štitnom žlijezdom. Povišen nivo lošeg LDL holesterola su simptomi koji često ukazuju da štitna žlijezda ne radi pravilno. Navedeni simptomi mogu biti uzokovani nedovoljno aktivnom štitnom žlijezdom i razlog su za zabrinutost jer neliječeni hipotireodizam može dovesti do srčanih problema.
Povišen holesterol u krvi: Uzroci, simptomi i liječenje
Hashimoto sindrom
Hashimoto sindrom je takođe poznat kao hronični limfocitni tiroiditis i najčešći je uzrok hipotireodizma. Može se javiti u bilo kom uzrastu ali se najčešže javlja kod žena srednjih godina. Bolest se javlja kada imuni sistem organizma napada štitnu žlijezdu i njenu sposobnost da proizvodi hormone. Kod blagih slučajeva Hashimotove bolesti ne javljaju se očigledni simptomi. Hashimoto sindrom može trajati godinama, a da su simptomi često suptilni. Simptomi koji ukazuju na Hashimoto sindrom takođe nisu speciifčni i mogu oponašati simptome mnogih drugih stanja. Simptomi koji se najčešće javljaju:
- Umor
- Depresija
- Konstipacija
- Debljanje
- Suha koža
- Opadanje kose
- Blijeda i natečena koža lica
- Obilne i neredovne menstruacije
- Netolerancija na hladnoću
- Uvećana štitna žlijezda
Hashimoto sindrom: dijagnoza i liječenje
Analiza krvi na nivo TSH hormona je najčešće prvi korak pri dijagnostifikovanju bilo kakvog problema sa štitne žlijezde. Od vas se može zahtjevati da uradite testiranje i na T3 kao i T4 hormone. Hashimoto sindrom je autoimuna bolest, što znači da bi test krvi takođe pokazao visoku vrijednost antitijela.
Liječenje Hashimoto sidroma podrazumijeva terapiju za podizanje hormona štitne žlijezde kao i smanjenje nivoa TSH hormona. Na ovaj način se znatno mogu ublažiti simptomi Hashimoto sindroma. U nekim slučajevima neophodno je izvršiti hirurški zahvat kako bi se uklonio dio ili cjelokupna štitna žlijezda. Hashimoto sindrom se obično otkriva u ranoj fazi i ostaje stabilan godinama jer polako napreduje.
Gravesova bolest
Gravesova bolest je dobila ime po doktoru koji je ovu bolest prije više od 150 godina opisao. Gravesova bolest je najčešći uzrok hipertireoze. Radi se o autoimunom poremećaju koji se javlja kada imuni sistem greškom napada štitnu žlijezdu. Gravesova bolest može uzrokovati da žlijezda prekomjerno proizvodu hormone odgovorne za regulaciju metaoblizma. Radi se o nasljednoj oblesti i može se razviti u bilo kom uzrastu kod muškaraca ili žena, ali je nogo češća kod žena u dobi od 20 do 30 godina. Ostali faktori rizika uključuju stres, trudnoću i pušenje.
Kod visokih nivoa tiroidnih hormona u krvotoku, metabolizam ubrzano radi što može dovesti do:
- Anksioznosti
- Tremora ruke
- Ubrzan rad srca
- Pojačano znojenje
- Poteškoća u zaspivanju
- Dijareje
- Problema sa vidom i blaga izbačenost očiju
Gravesova bolest: dijagnoza i liječenje
Jednostavnim fizičkim pregledom može se otkriti uvećana štitna žlijezda, izbačene oči kao i znakovi ubzanog metabolizma uključujući brz puls i visok krvni pritisak. Vaš ljekar će takođe zahtjevati analizu krvi kako bi provjerio povišen nivo T4 i nizak nivo TSH hormona, što su znakovi Gravesove bolesti. Test radioaktivnim jodom takođe se može primjeniti kako bi se odredilo koliko brzo štitna žlijezda uzima od. Visok unos joda je znak gravesove bolesti.
Ne postoji ni jedan tretman koji bi zaustavio imuni sistem od napadanja štitne žlijezde. Ipak, Gravesova bolest i njeni simptomi mogu biti ublaženi na mnogo načina, uključujući i kombinaciju različitih tretmana:
- Beta-blokatori koji kontrolišu ubrzan rad srca, anksioznost i znojenje
- Terapija koja će spriječiti prekomjernu proizvodnju hormona štitne žlijezde
- Hirurški tretman koji podrazumjeva uklanjanje štitne žlijezde ukoliko organizam ne toleriše ostale terapije.
Uspješno tretiran hipertireodizam obično rezultuje hipotireodizmom. U tom slučaju je potrebno ponovo nastaviti sa novom terapijom. Gravesova bolest može dovesti do srčanih problema kao i problema sa kostima ukoliko se ne tretira.
Gušavost
Gušavost je nekancerozno uvećanje štitne žlijezde. Najčešći uzrok gušavosti je nedostatak joda u ishrani. Gušavost se može javiti kod svakoga u bilo kom uzrastu, posebno u područjima gdje sa jod deficitarnom ishranom. Međutim, najčešće se javlja kod žena nakon 40. godine, dok ostali faktori rizika uključuju porodičnu anamnezu, upotrebu određenih lijekova, trudnoću i izloženost zračenju. Gušavost može izazvati jedan ili više navedenih simptoma, u zavisnosti od veličine štitne žlijezde.
- Natečenost vrata
- Poteškoće u disanju i gutanju
- Kašalj i promuklost glasa
Gušavost: dijagnoza i liječenje
Gušavost se otkriva rutinskim fizičim pregledom. Analizom krvi otkrivaju se nivoi tiroidnih hormona, TSH hormona i antitijela u krvotoku. Ultrazvukom štitne žlijezde može se provjeriti da li je došlo do uvećanja ili nastanka čvorića. Gušavost se obično tretira samo onda kada postaje dovoljno ozbljan problem. Ukoliko je gušavost rezultat nedostatka jod, male doze joda mogu smanjiti simptome gušavosti. U nekim sluačjevima operacijom se uklanja dio ili čitava štitna žlijezda. Gušavost je često simptom hipertireoze, zbog čega je liječenje slično liječenju hipertireodizma. Iako gušavost nije razlog za pretjeranu zabrinutost, može uzrokovati ozbiljne komplikacije ukoliko se ne liječi. Ove komplikacije uključuju otežano disanje i gutanje.
