Predmenstrualni sindrom (PMS)

Većina žena osjeća napetost u grudima, nadutost i bolove u mišićima nekoliko dana prije početka menstrualnog ciklusa. To su normalni predmenstrualni simptomi, ali kada ometaju životnu svakodnevicu, onda se nazivaju predmenstrualnim sindromom (PMS). PMS može uticati kako na tijelo, tako i na raspoloženje, a ponekad utiče i na ponašanje.

Neke žene po prvi put dobiju PMS u svom tinejdžerskom razdoblju ili 20-im godinama starosti. Druge ga ne dobiju sve do svojih 30-ih. Simptomi se mogu pogoršati u kasnim 30-im i 40-im kada se žena primiče razdoblju perimenopauze.

Šta uzrokuje PMS?

PMS je povezan sa hormonskim promjenama koje se događaju tokom menstrualnog ciklusa. Ljekari nisu u potpunosti sigurni zašto su predmenstrualni simptomi kod nekih žena gori nego kod ostalih. Znaju toliko da je za većinu žena PMS porodično naslijedan.

Neunošenje dovoljne količine vitamina B6, kalcijuma ili magnezijuma kroz ishranu povećava šanse da se dobije PMS. Puno stresa, nedostatak fizičke aktivnosti i previše kofeina mogu samo pogoršati simptome.

Ono što izgleda kao PMS može biti uzrokovano nečim drugim. Liječenje će biti drugačije ako vaši simptomi nisu vezani za PMS.

Koji su simptomi PMS-a?

Simptomi PMS-a mogu uticati na vaše tijelo, vaše raspoloženje i na vaše ponašanje tokom dana u sedmici koji prethode menstruaciji.

Fizički znakovi uključuju:

• Akne.
• Nadutost i osjetljivost grudi.
• Povećan apetit.
• Manjak energije.
• Grčeve.
• Glavobolje.
• Krstobolje.

Kada imate PMS, takođe je moguće da ćete:

• Biti tužni, ljuti ili anksiozni.
• Biti manje uznemireni.
• Teško se koncentrisati na zadatke.
• Željeti da se povučete od porodice i prijatelja.
• Ponašati se agresivno i neprijateljski.

Simptomi PMS-a mogu biti blagi ili teški. Ako su vaši simptomi teški, moguće je da patite od predmenstrualnog disforičnog poremećaja, ali je on vrlo rijedak.

Kako se dijagnostifikuje PMS?

Ljekar će vam postaviti pitanja o simptomima i uraditi fizički pregled. Bitno je utvrditi da simptomi nisu uzrokovani nečim drugim, kao što je bolest štitne žlijezde.

Ljekar će tražiti da pratite simptome u periodu od 2 do 3 mjeseca i zapisujete kako se osjećate. To se naziva menstrualnim dnevnikom. On vam može pomoći da upratite kada simptomi počinju, koliko su teški i koliko vremena traju. Na osnovu dnevnika će ljekar biti u mogućnosti da dijagnostifikuje PMS.

Kako se liječi PMS?

Nekoliko promjena u načinu života će vjerovatno pomoći da se osjećate bolje. Jedite zdravu hranu, mnogo vježbajte i unosite dovoljno vitamina B6 i kalcijuma. Smanjite unos kofeina, alkohola, čokolade i soli. Ako pušite, prestanite. Za olakšanje bola pokušajte aspirin, ibuprofen ili neki drugi lijek za upale.

Trebalo bi da nakon nekoliko menstrualnih ciklusa osjetite određeno popuštanje simptoma. Ako do olakšanja ne dođe, obratite se svom ljekaru da vam može prepisati lijek za mnoge probleme sa PMS-om, kao što je nadutost.

Postoje i drugi lijekovi koje možete uzeti za olakšanje težih simptoma PMS-a. Selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina (SIPPS) mogu olakšati i fizičke i emocionalne simptome. Većina žena se osjeća bolje nakon uzimanja male doze svakodnevno ili samo tokom predmenstrualnih dana.

Još jedna opcija za liječenje umjerenih do teških simptoma je jedna vrsta kontracepcijskih pilula, koja se prodaje pod nazivom YAZ ili Yasmin.

Ako uzimate lijekove za PMS, razgovarajte sa svojim ljekarom o kontracepciji. Neki lijekovi za PMS mogu uzrokovati urođene mane kod beba ako ih uzimate tokom trudnoće.