Depresija: uzroci, simptomi i liječenje

Depresija je uobičajeno, ali kompleksno mentalno stanje koje godišnje pogađa više od 16 miliona odraslih osoba. Osobe koje pate od depresije često se osjećaju tužnim, ispraznim i beznadežnim većinu svog vremena. Zbog depresije često gubimo interesovanje za mnoge svakodnevne aktivnosti uljučujući i hranu i spavanje. U većini slučajeva depresija ima genetičku komponentu, ali depresiju mogu potaknuti i mnogi drugi faktori uključujući i faktor okoline.

Ljudi često ne priznaju derpesiju sebi ili drugima, zbog čega odbijaju stručnu pomoć. Ipak, ukoliko se zapostavi i ne tretira, depresija može trajati mjesecima pa čak i godinama.

Depresija može uništiti prijateljstvo, brak i izazvati probleme na poslu ili u školi, zbog čega se većina depresivnih osoba okreće alkoholu i drogama kako bi ublažili emocionalnu bol. Nažalost, depresivne osobe su često sklone samopovrijeđivanju pa čak i samoubistvu.

Šta je depresija?

Depresija se klasifikuje kao poremećaj raspoloženja, a može se opisati kao osjećaj tuge, gubitka ili ljutnje koji ometa svakodnevne aktivnosti osobe. Depresija na različite načine utiče na kvalitet našeg života.

Depresija ometa naše svakodnevne aktivnosti što rezultuje izgubljenim vremenom i smanjenom produktivnošću, utiče na naš odnos sa bližnjima, a može biti i uzrok određenih hroničnih bolesti.

Zdravstvena stanja koja se pogoršavaju sa depresijom su:

• Artritis
• Astma
• Kardiovaskularne bolesti
• Rak
• Dijabetes
• Gojaznost

Tuga i uznemirenost su osjećanja koja se povremeno dešavaju svima, ali ukoliko vas svakodnevno prati osjećaj tuge i beznađa moguće je da se borite sa depresijom. Depresija se smatra ozbiljnim metalnim oboljenjem koje se vremenom pogoršava ukoliko se pravilno ne tretira.

Dobra vijest je da osobe koje su potražile medicinsku pomoć uočile poboljšanje simptoma u samo nekoliko sedmica.

Depresija, simptomi

Depresija često nije samo osjećaj tuge i gubitak volje za životom. Njeni simptomi često su dosta kompleksniji i variraju od osobe do osobe. Depresija može da promjeni način na koji se ponašamo, mislimo, osjećamo, a ponekad se javljaju i fizički simptomi.

Simptomi depresije kod muškaraca su najčešće osjećaj umorna, razdražljivost ili ljutnje uz zloupotrebu droge i alkohola. Žene obično prati osjećaj krivice, bezvrijednosti ili tuge.

Kod starijih osoba depresija često može biti okidač za određena zdravstvena stanja ili ih može pogoršati.

Depresija kod djece se manifestuje lošim rezultatima u školi kao i pretjeranoj prvženosti roditeljima. Depresija podjednako pogađa muškarce, žene i djecu.

Ostali simtomi depresije mogu biti:

• Osjećaj praznine i tuge. Svima povremeno prolazimo kroz težak period u životu, naročito nakon određene tragedije ili gubitka voljene osobe. Ukoliko vas navedeni simptomi prate svakodnevno već duži vremenski period vrlo je vjerovatno da je u pitanju depresija.
• Beznađe i pesimistično razmišljanje. Prepljavljenost negativnim mislima uobičajeni su simptomi depresije. Pesimistično razmišljanje može dodatno prouzrokovati osjećaj beznađa koji pogoršava depresiju.
• Gubljenje interesa za određene aktivnosti. Gubljenje interesa za aktivnosti poput hobija, druženja sa prijateljima, posao, seks kao i hranu neki glavni su simptomi depresije.
• Insomnia ili pretjerano spavanje. Osobe koje pate od depresije često imaju problema sa snom. Takve osobe često imaju poteškoća pri spavanju ili radije biraju da provode slobodno vrijeme u krevetu nego da se uključe u određene aktivnosti.
• Gubitak energije i umor. Depresija može biti iscrpljujuća. Može podjednako iscrpiti našu fizičku kao i emocionalnu energiju što može dovesti do konstantne letargije.
• Usporeni pokreti ili nemir. Depresija se često može prepoznati kod osoba koja usporeno pričaju ili imaju problema sa koncentracijom. Poteškoće u donošenju odluka su takođe jedan od znakova depresije, jer depresivnim osobama često nedostaje motivacije i energije.
• Poremećaj u ishrani i promjene u tjelesnoj težini. Sa depresijom, neke osobe izgube interes za hranu dok ostali traže utjehu u namirnicama sa visokim sadržajem masti i šećera. Ovakve promjene u apetitu mogu rezultovati iznenadnim gubitkom kilograma ili pretjeranom gojaznošću.
• Neobjašnjiva glavobolja, bol ili digestivni problemi. Depresiju često odlikuju i fizički simptomi poput glavobolje, bolovima u leđima i stomaku kao i bolovi u mišićima i zglobovima.
• Loše higijenske navike. Osobe koje pate od depresije često gube interes za brigu o sebi i zanemaruju svoju ličnu higijenu.
• Suicidne misli ili pokušaj samoubistva. Depresivne osobe nažalost često prate suicidne misli zbog čega su često sklone samopovrijeđivanju ili samoubistvu. Većina osoba koje pate od depresije može izraziti samoubilačke misli ili čak pokušati izvršiti samoubistvo.

Kada se dijagnostifikuje depresija?

Depresija se dijagnostifikuje uglavnom na osnovu pacijentove lične ili porodične istorije bolesti poput depresije kao i na osnovu navedenih simptoma. Pacijent najprije popunjava upitnik sa pitanjima kako bi se procijenila težina simptoma. Fizički pregled kao i laboratorijski testovi se rade kako bi se isključila druga medicinska stanja kao što su poremećaj štitne žlijezde koji može prouzrokovati iste simptome kao i depresija.

Da bi se dijagnostifikovala depresija, navedeni simptomi moraju trajati duže od dvije sedmice. Depresija ponekad može trajati i dvije ili više godina, a može se desiti i više puta tokom života.

U zavisnosti od intenziteta i vrste simptoma, vaš doktor vas može uputiti psihijatru, psihologu ili bilo kojem drugom doktoru za mentalne bolesti. Nemojte ignorisati simptome depresije.

Ukoliko se vaše raspoloženje vremenom pogoršava, potražite stručnu pomoć. Depresija se smatra ozbiljnom mentalnom bolešću koja može dovesti do niza ozbiljnih komplikacija.

Ukoliko se ne tretira, depresija može izazvati:

• Gubitak ili naglo dobijanje na težini
• Fizičku bol
• Zloupotrebu droge i alkohola
• Panične napade
• Socijalnu izolaciju
• Suicidne misli
• Samopovrijeđivanje

Depresija, vrste i oblici

Depresija se može podjeliti u kategorije u zavisnosti od težine simptoma. Neki ljudi doživljavaju blage i privremene simptome dok se kod ostalih intenzitet i trajanje simptoma su takvi da utiču na svakodnevni život i normalno funkcunisanje oboljele osobe.

Veliki depresivni poremećaj

Veliki depresivni poremecaj predstavlja „klasičnu depresiju“, tip depresije koji uzrokuje tužna i potištena osjećanja. Osobe koje pate od velikog depresivnog poremećaja imaju sledeće simtome u trajanju od najmanje dvije sedmice:

• Osjećaj depresije tokom čitavog dana
• Gubitak interesa za većinu svakodnevnih aktivnosti
• Značajan gubitak ili dobijanje na težini
• Previše spavanja ili insomnija
• Usporeno razmišljanje i kretanje
• Osjećaj umora i manjka energije tokom čitavog dana
• Osjećaj beskorisnosti ili krivice
• Gubitak koncentracije i neodlučnost
• Suicidne misli koje se ponavljaju

Distimija

Dugotrajni oblik blage depresije se naziva još i distimija. Radi se o blažem ali hroničnom obliku depresije. Distimija se dijagnostifikuje ukoliko simptomi traju duže od dvije godine. Distimija može značajnije uticati na kvalitet vašeg života jer traje duži vremenski period. Za osobe koje pate od distimije karakteristični su sledeći simptomi:

• Gubitak interesa sa svakodnevne aktivnosti
• Osjećaj beznađa
• Manjak produktivnosti
• Manjak samopouzdanja

Depresija uzrokovana bolešću

Depresija može javiti i uz određene bolesti poput raka, srca ili multiple skleroze. Normalno je da su dijagnoze ovakvih bolesti popraćene negativnim emocijama, ali ukoliko promjene raspoloženja traju duže od par sedmica, vjerovatno će vam biti dijagnostifikovana depresija.

Problemi sa štitnom žlijezdom kao i druge mentalne bolesti kao što su anksioznost ili šizofrenija mogu dovesti do osjećaja depresije.

Bipolarna depresija

Bipolarna depresija je manično-depresivni poremećaj koji karakterišu nagle promjene u raspoloženju uključujući i periode depresije.

Postporođajna depresija

Postporođajna depresija se javlja nakon poroda. Žene obično doživljavaju osjećaj ekstremne tuge, tjeskobe i iscrpljenosti. Ovakva osjećanja mogu biti toliko jaka da utiču na sposobnost majke da se brine o bebi i porodici. Postporođajna depresija se dešava kod skoro 15 odsto žena, a poznatno je da se dešava i muškarcima.

Depresija, šta je uzrokuje?

Tačan uzrok zbog kog se javlja depresija je još uvijek nepoznat. Stručnjaci navode da je u pitanju više faktora koji mogu dovesti do depresije. U većini slučajeva, kombinacija dva ili više faktora dovodi do depresije ili pogoršava već postojeće stanje. Uzroci zašto se javlja depresija mogu biti sljedeći.

• Genetika. Depresija je nasljena bolest. Određene mutacije gena mogu ometati sposobnost komunikacije nervnih ćelija.
• Hormonski disbalans. Depresija se često opisuje kao hemijska neravnoteža u mozgu, ali se u većini slučajeva ne radi samo o previše ili premalo jednog hormona u organizmu. Postoji mnogo načina na koje su hormoni povezani sa depresijom. Na primjer, žene pate od depresije češće od muškaraca zbog veće oscilacije hormona. Prekomjerno lučenje hormona kortizola takođe je povezano sa depresijom. Takođe, postoji direktna veza između hormona serotonina i osjećaja depresije. Kod depresivnih osoba je često smanjeno lučenje ovog horomona.
• Karakterne osobine. Čovjekov temperament i odgoj spadaju u psihološke i društvene faktore koji mogu uticati na to kako reagujemo na stresne situacije kao i naš cjelokupan pogled na svijet. Kao rezultat naših određenih karakternih crta, neki od nas mogu biti podložniji depresiji u odnosu na druge.
• Socijalni faktori. Stresni događaju poput traume iz djetinjstva ili određenog konflikta, gubitak voljene osobe mogu uticati na to da je osoba podložnija depresiji.
• Određena zdravstvena stanja i bolesti. Depresija često ide rame uz rame sa određenim hroničnim stanjima poput dijabetesa, raka, bolesti srca, Parkinskove bolesti ili Alzhaimera.
• Lijekovi. Uzimanje određenih lijekova takođe vodi do depresije. To su najčešće lijekovi poput beta blokatora, određenih hormona, kortikosteroida i antikonvulzivnih lijekova.
• Alkohol i droga. Konzumiranje alkohola i droge može dovesti do depresije, a depresivne osobe su najčešće podložne konzumaciji opojnih droga i alkohola kako bi se lakše nosili sa depresijom.

Ova zdravstvena stanja mogu biti uzrok vaše depresije. 

Depresija, liječenje

Život sa depresijom može biti težak, ali liječenje depresije može značajno poboljašti kvalitet našeg života. Razgovarajte sa doktorom o mogućim opcijama. Možda ćete simtome depresije ublažiti samo jednim tretmanom, a ponekad je potrebna i kombinacija više tretmana kako bi se efikasno izliječila depresija.

Uobičajena terapija uključuje kombinaciju određenih medicinskih tretmana kao i promjene u načinu života.

Terapija lijekovima

Vaš doktor vam može prepisati antidepresive, antianksitotike ili antipsihotike. Svaka grupa lijekova koji se koriste za liječenje depresije ima svoje prednosti kao i potencijalne rizike pri uzimanju.

Psihoterapija

Razgovor sa terapeutom vam može pomoći kako da se nosite sa negativnim osjećanjima. Psihoterapija takođe uključuje  i grupne i familijarne seanse.

Terapija svjetlom

Izlaganje svjetlosti može pomoći u poboljšanju raspoloženja i simptoma depresije. Ova terapija se obično koristi kod zimske depresije, koja se javlja kao reakcija na smanjenje sunčeve svjetlosti.

Alternativne terapije

Razgovarajte sa vašim doktorom o meditaciji ili akupunkturi kao metodi za liječenje depresije.  Određeni sumplementi se mogu koristiti za liječenje depresije poput ribljeg ulja ili kantariona.

Konsultujte se sa vašim ljekarom prije nego što kombinujete određene suplemente sa lijekovima koje dobijate na recept, jer ponekad može doći do neželjenih reakcija u organizmzu,Neki suplementi mogu pogoršati depresiju ili redukovati učikovitost lijekova.

Vježbanje

30 minuta vježbanja, pet dana u sedmici može podstaći lučenje endofrina u organizmu, hormona koji utiče na vaše raspoloženje.

Izbjegavajte alkohol i ostale opijate

Iako se čini da konzumacija alkohola ili droga može popraviti vaše raspoloženje, istina je da dugoročno ovakve supstance mogu samo našetiti vašem mentalnom zdravlju i pogoršati simptome depresije i anksioznosti.

Naučite kako da kažete ne

Osjećaj preplavljenosti ponekad može pogoršati simptome anksioznosti i depresije. Postavljanje granica u ličnom kao i poslovnom životu u velikoj mjeri vam može pomoći da se osjećate bolje.

Vodite brigu o sebi

Simptome depresije možete ublažiti i dovoljom brigom o sebi i svom mentalnom zdravlju. Ovo uključuje dovoljan broj sati sna, zdravu i izbalansiranu ishranu, izbjegavanje negativnih ljudi kao i učestvovanje u aktivnostima koje vam priređuju zadovoljstvo.

Depresija, liječenje prirodnim putem

Jedan od okidača depresije može biti i loše opšte stanje organizma, koje se javlja kao nedostatak određenih vitamina i minerala. Zdrava ishrana utiče na ravnotežu u organizmu i pravilno funkcionisanje moždanih stanica. U nastavku vam donosimo nekoliko sumplemenata i prirodnih lijekova za koje se smatra da imaju pozitivno dejstvo za liječenje depresije.

Omega-3 masne kiseline

Ove esencijalne masne kiseline igraju veoma važnu ulogu u neurološkom razvoju i zdravlju mozda. Suplementi u obliku omega-3 masnih kiselina mogu vam pomoću pri liječenju depresije i ublažavanju njenih simptoma. O liječenju depresije i anksioznosti omega-tri masnim kiselinama čitajte ovdje. 

Ulje od bergamota

Dokazano je da ovo esencijalno ulje smanjuje anksioznost kao i ublažava osjećaj frustracije, stresa, tjeskobe i napetosti.

Vitamini

Vitamini su neophodni za većinu tjelesnih funkcija, a istraživanja sugerišu i da kompleks vitamina B kao i vitamin D imaju posebnu namjenu kod liječenja depresije. Ukoliko u vašem organizmu nedostaje vitamina B, postoje veće šanse da se razvije osjećaj depresije.

Vitamin D poznatiji i kao vitamin sunca, važan je za zdravlje mozga, srca kao i kostiju. Depresivne osobe često imaju nizak nivo vitamina D u organizmu.

Depresija i anksionznost

Depresija i anksioznost često se mogu javiti istovremeno. Istraživanja pokazuju da 70% ljudi sa depresivnim poremećajima takođe imaju i simptome anksioznosti. Iako se smatra da su uzrokovane različitim faktorima, depresija i anksioznost mogu imati nekoliko sličnih simptoma. To su najčešće razdražljivost, poteškoće u pamćenju i koncentraciji kao i problemi sa spavanjem.

Depresija i anksioznost takođe dijele određene zajedničke tretmane u liječenju. Oba slučaja se mogu tretirati terapijom poput kognitivno-bihevioralne terapije kao i alternativne terapije uključujuči i hipnoterapiju. Ukoliko smatrate da imate simptome jednog ili oba stanja, obratite se ljekaru.

Vaš ljekar će vam pomoći da identifikujete simptome anksioznosti i depresije kao i da pronađete adekvatnu terapiju pri liječenju.